“Nakon iznimno toplih ljetnih mjeseci, kojima je nastavljen niz zamjetno toplijih mjeseci nego što je uobičajeno još od prošle godine, velika je vjerojatnost za nastavak iznadprosječne topline i u rujnu te sljedeća dva jesenska mjeseca, listopadu i studenom”, ističu stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Nastavak vrućina na Jadranu
Meteorolog Krunoslav Mikec iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a za Index je najavio da će početak rujna obilježiti vrućina na Jadranu.
“U unutrašnjosti se očekuju malo niže vrijednosti temperature nego krajem kolovoza uz povećanu vjerojatnost za povremenu mjestimičnu kišu, odnosno pljuskove s grmljavinom, ponajprije na samom početku prvog rujanskog tjedna te potom i na njegovu kraju i početkom drugog tjedna”, kaže Mikec.
Sredinom rujna promjenjivije
Sredinom mjeseca, nastavlja Mikec, rastu izgledi za promjenjivije vrijeme uz češću kišu te uz malo nižu temperaturu i na moru, no i dalje bi posvuda temperature mogle biti više od prosječnih ili najmanje oko prosječnih.
Kraj rujna, kako pokazuju trenutačno dostupni prognostički izračuni, također bi, što se temperature tiče, trebala obilježiti iznadprosječna toplina. Pritom je moguće, uz umjerenu do veliku vjerojatnost, prevladavajuće stabilno vrijeme.
Toplije od prosjeka sve do kraja jeseni
Prema prognostičkim materijalima za sezonsku prognozu, i u listopadu i studenom je izgledno toplije vrijeme od prosjeka.
“To, međutim, ne znači da neće biti dana ili razdoblja s temperaturom nižom od klimatoloških srednjih vrijednosti tijekom ta dva mjeseca”, napominje Mikec.
Moguće nešto više kiše od prosjeka
Što se oborine tiče, iz DHMZ-a najavljuju da postoji umjerena vjerojatnost za prosječno kišan listopad i studeni uz signal za višak oborine u odnosu na višegodišnje mjesečne srednjake, posebice u studenom.
“I u prošlih je nekoliko godina tijekom jeseni bilo razdoblja unutar sezone obilježenih čestom kišom, poglavito u drugoj polovini sezone, pa slična prognoza i za ovu jesen nije iznenađenje”, tumači naš meteorolog.
Treba ispravno razumjeti dugoročne prognoze
Valja napomenuti da dugoročne vremenske prognoze nemaju točnost ni pouzdanost usporedivu s kratkoročnim prognozama. Opće je poznato da što se dalje u vremenu prognozira, prognoza ima manju pouzdanost.
Mikec ističe da se stoga dugoročne prognoze ne izrađuju i ne koriste kao one za kraći vremenski rok, koje pružaju više detalja i preciznosti.
“Tako prognoza po danima za razdoblje dulje od 7 do 10 ili najviše 15 dana unaprijed ustvari nema smisla, u što se mogu uvjeriti svi koji npr. koriste mjesečnu ili dugoročnu prognozu po danima na poznatim javnim internetskim servisima koji daju takve informacije o vremenu. Naime, sa svakim novim izračunom, npr. svaki novi dan, prognoza na tako dugačak vremenski rok se za isti dan iz izračuna u izračun može jako razlikovati”, tumači Mikec.
Dugoročne prognoze su za razdoblja, a ne za dane
Zato se dugoročne prognoze prikazuju kao prognoze za dulje razdoblje od jednog dana, npr. kakav bi u cjelini mogao biti tjedan, mjesec ili cijela sezona (odnosno tromjesečje) gledajući odstupanje određenog meteorološkog parametra (temperature, oborine, tlaka zraka…) od klimatoloških srednjaka za određeno razdoblje.
Mikec napominje da su takve informacije ponajprije korisne raznim gospodarskim granama kojima je važno dugoročno planiranje, kao što su energetika, vodoprivreda, poljoprivreda, turizam i slično.
“Ono što je još dokazano objektivnim verifikacijskim metodama, tj. ocjenjivanjem uspješnosti i točnosti prognoze, jest da su one točnije za tropski dio našeg planeta, a da se njihova kvaliteta za umjerene širine, u kojima smo mi, značajno smanjuje.
Ipak, i takve mogu dati dobra predviđanja za mjesece ili sezone, za što su dobar primjer prognoze koje su izrađene i objavljene prošlih mjeseci ove godine za proljetne i ljetne mjesece 2024.
Ako se slična kvaliteta i vjerodostojnost prognoze može prenijeti i na iduće mjesece, onda možemo vjerovati gornjim predviđanjima za rujan, listopad i studeni”, kaže meteorolog DHMZ-a koji se bavi izradom dugoročnih prognoza.
Podaci relevantnih europskih centara
Dugoročna prognoza temelji se na podacima i produktima Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) te na ostalim dostupnim podacima i produktima kao što su oni na klimatskom servisu Europske unije – Copernicus (C3S), piše Index.
