Mnogi umirovljenici diljem Europe u riziku su od siromaštva. Posebno se to odnosi na one u istočnoj Europi, dok su stope siromaštva niže u nordijskim i zapadnoeuropskim zemljama, piše euronews.com.
Visoke razine siromaštva umirovljenika prisutne su i u Švicarskoj te Ujedinjenom Kraljevstvu. Većina europskih zemalja ima prosječni prihod osoba starijih od 65 godina niži od prihoda ukupnog stanovništva, prema OECD-u.
Nekoliko zemalja ima prihode starijih osoba koje su ispod 80 posto nacionalnog prosjeka. To doprinosi vrlo visokim stopama siromaštva među umirovljenicima. Stopa siromaštva odnosi se na udio stanovništva čiji prihod pada ispod granice siromaštva. To se definira kao 50 posto medijana dohotka kućanstva ukupnog stanovništva, prema OECD-u.
Umirovljenici uglavnom financijski lošije stoje u istočnoj Europi, u baltičkim državama i nekoliko postkomunističkih zemalja. Nakon Estonije, najviše stope siromaštva umirovljenika su u Latviji, točnije 33 posto, zatim u Hrvatskoj njih 28,5 posto i Litvi, 24,6 posto.
Stope siromaštva umirovljenika obično su niže u zapadnoj i sjevernoj Europi. Island ima 3,1 posto, Norveška 4,1 posto, Danska 4,3 posto i Finska 5,5 posto, što su neke od najnižih stopa. Ove zemlje imaju koristi od sustava socijalne skrbi i mirovinskih sustava. Hrvatska je i dalje iznad europskog prosjeka po udjelu stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti
Švicarska ima relativno visoku stopu siromaštva, točnije 19,8 posto, dok je stopa u Ujedinjenom Kraljevstvu 14,9 posto. Među pet najvećih europskih gospodarstava, Ujedinjeno kraljevstvo ima najvišu stopu, a slijede je Njemačka s 14,1 posto i Španjolska s 13,1 posto. Italija ima stopu od 12 posto, dok Francuska daleko najnižu od samo šest posto. Također, stope siromaštva među umirovljenicama su mnogo više kod žena nego muškaraca, što je jednim dijelom razlog dulji životni vijek žena.
– Niske mirovine glavni su čimbenik koji doprinosi siromaštvu umirovljenika. Čak i uz relativno dugi radni staž, mirovine su niske u Estoniji, Japanu, Koreji, Latviji i Litvi. U baltičkim državama visoke stope siromaštva rezultat su niskih mirovina povezanih s prihodima i relativno niskim novčanima naknadama, rekao je Andrew Reilly, analitičar mirovina OECD-a.
Prosječni dohodak za osobe starije od 65 godina, kada se promatra kao postotak prosječnog dohotka ukupnog stanovništva, značajno varira diljem Europe. Godine 2022. kretao se od 66,3 posto u Estoniji do 107 posto u Luksemburgu. To znači da su u Estoniji starije osobe primale samo dvije trećine prosječnog nacionalnog dohotka. Među 29 zemalja, omjer dohotka za osobe starije od 65 godina pada ispod 80 posto kod nekoliko zemalja. To uključuje Litvu (66,5%), Latviju (71,4%), Hrvatsku (73,4%), Belgiju (76,2%), Češku (76,7%), Bugarsku (77,2%) i Švicarsku (79,4%).
Na vrhu liste prednjači Luksemburg sa 107 posto, a slijede ga Italija (98,8%), Portugal (97,1%) i Španjolska (96,7%). Među najvećim europskim gospodarstvima, Italija i Španjolska imaju najviše omjere prihoda starijih osoba, a odmah iza njih slijedi Francuska s 94,3 posto. Ujedinjeno Kraljevstvo ima niži omjer s 82,1 posto. Unatoč visokoj stopi siromaštva umirovljenika u Njemačkoj, omjer prihoda starijih osoba tamo i dalje doseže 90 posto, kako piše Euronews, a prenosi Mirovina.hr.
