Hrvatska je 2005. godine, među prvima u Europi, uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka. No u dosadašnjih 19 godina iznos naknade ostao je nepromijenjen.
Za povrat plastičnih boca od početka se dobivalo 50 lipa po komadu, a taj iznos nije se promijenio niti ulaskom Hrvatske u eurozonu 2023. godine, jedino je konvertiran pa sada iznosi 7 centi.
Iako je Hrvatska bila među europskim pionirima u uspostavi sustava povratne naknade za plastične boce, iznos naknade ostao je najniži u Europi.
“Sramotno najniži iznos u Europi”
Primjerice, u Estoniji, Latviji i Litvi povratna naknada iznosi 10 centi, u Poljskoj 12 centi, u Slovačkoj 15, u Švedskoj od 12 do 19 centi ovisno o veličini i materijalu ambalaže, u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj je 25 centi, a u Finskoj od 10 do 40 centi, također ovisno o veličini ambalaže.
U međuvremenu je kod nas set ambalaže za povrat od 2021. proširen na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda te bočice zapremnine 0,2 litre.
Nekoliko ekoloških udruga okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom pritiskale su dosadašnje Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša, a od proljetos i novoustrojeno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da povećaju iznos te, kako rekoše, “sramotno najniže povratne naknade u Europi”.
I 10 centi premalo, trebalo bi kao u Slovačkoj
Konačno, sredinom prošloga mjeseca ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potvrdila je da će od 1. siječnja 2025. godine naknada za povrat PET ambalaže iznositi 10 centi. No, i taj tri centa viši iznos ekološkim se udrugama čini premalim i nedovoljno motivirajućim pa eko-udruge zahtijevaju da bude između 15 i 50 centi.
“Donošenje Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi čekali smo od 2023. te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja. Stoga smatramo da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, kao što primjerice ima Slovačka, socioekonomski sličnija Hrvatskoj”, izjavila je nedavno za Hinu Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Od milijun boca bude vraćeno oko 850.000
Unatoč tomu, stopa recikliranja povratne ambalaže u Hrvatskoj vrlo je visoka. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) rekli su nam da je stopa recikliranja u sustavu povratne naknade za plastiku oko 95 posto od sakupljenih količina, dok je za staklo i metal ta stopa između 95 i 99 posto.
Što se tiče ukupnog broja plastične (PET), metalne (Al/Fe) i staklene ambalaže u sustavu povratne naknade, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadnje službene podatke imaju za 2022. godinu.
“Tada je na tržište ukupno stavljeno više od milijun komada ambalaže u sustavu povratne naknade, konkretno 1.069.557.045 komada, a sakupljeno je 854.608.401, odnosno 79,90 posto. Za povratnu naknadu u 2022. godini građanima je isplaćeno 427.304.200,50 kuna ili oko 57 milijuna eura”, rekli su nam u FZOEU-u.
Mnogi preživljavaju sakupljajući boce
Stopa prikupljanja svake je godine otprilike ista, a budući da se iznos naknade nije mijenjao, spomenuti ukupni iznosi isplaćeni građanima također su slični.
Valja reći da je osim ekološke komponente, sustav povratne naknade za plastične boce od samog početka imao i izraženu socijalnu komponentu jer mnogi siromašni građani od 2005. godine naovamo preživljavaju od sakupljanja boca, odnosno povratnih naknada, piše N1.