Prema podacima virske Turističke zajednice i sustava eVisitor, od početka godine do 31. listopada na otoku Viru ostvareno je 2.502.108 noćenja i 150.835 dolazaka domaćih i stranih gostiju, pa će turistički Vir peti put otkad se prati kretanje turističkog prometa imati više od dva i pol milijuna noćenja (2018., 2019., 2023., 2024. i 2025.) te deveti put zaredom više od dva milijuna noćenja. Apsolutni rekord od 2.730.951 noćenja iz 2023. ne može biti oboren do kraja godine, a neće biti dostignut ni rekordan podatak od 164.192 dolazaka domaćih i stranih turista ostvaren također prije dvije godine.
Razlika od gotovo 230.000 noćenja u odnosu na rekordnu 2023. ne može se dostići, jer je, primjerice, u studenomu i prosincu 2017. kada je Vir bio druga i treća najbolja zimska destinacija u Hrvatskoj (iza Zagreba i Dubrovnika), zabilježeno najviše ikad u dubokoj posezoni – 114.600 noćenja. Već sljedeće 2018. kada su adventski eventi već bili postali nacionalni standard, Vir je imao svega 10 posto od brojki (13.143 noćenja) iz 2017., a svaka sljedeća posezona donosila je sve manje brojke do 2023. kada je u studenomu i prosincu zabilježeno najmanje – 5.313 noćenja. Lani je ponovno počeo uzlazni trend sa 6.524 noćenja, ili 22,8 posto više nego godinu ranije, no još uvijek je riječ o malim brojkama koje ne mogu bitno promijeniti godišnju statistiku.
Dobra vijest je veći broj inozemnih gostiju tijekom listopada nego što ih je bio lani. Na Viru je tako u listopadu ostvareno ukupnih 19.227 noćenja, od čega su strani turisti zabilježili 10.838 noćenja, ili velikih 56,4 posto udjela u ovoj kategoriji turističkog prometa. To predstavlja rast noćenja stranaca od 6,27 posto, za što su najzaslužniji Nijemci (rast 21,6 posto), Švicarci (21,2 posto), Česi (19,6 posto) i Slovenci (11,2 posto). Domaćih gostiju u listopadu bilo je 11 posto manje nego lani, što je „u dlaku“ identičan podatak pada noćenja Hrvata tijekom deset mjeseci ove godine.
Najviše noćenja 2025. ostvarili su Slovenci (298.249), potom Nijemci (227.814), Mađari (200.236), Slovaci (136.681), Česi (126.013), Austrijanci (74.649), Poljaci (63.120), Bosanci i Hercegovci (44.448), Švicarci (17.723) i Ukrajinci (14.907). U odnosu na ranije godine iz virskih top 10 ispali su državljani Švedske, ali su državljani Srbije i Italije kao 12. i 13. emitivno tržište napravili iskorak s rastom noćenja od 4,01 i 4,53 posto. Rasli su još Švicarci (9,31 posto) i Ukrajinci (16 posto), dok su svi ostali unutar emitivnih tržišta, uključujući Hrvate s 4,76 posto manje noćenja, više-manje pali s brojkama. Najviše Poljaci sa zabrinjavajućim padom od 13,2 posto, a najmanje Slovenci s 1,21 posto pada u odnosu na lanjske brojke.
