U kontekstu globalne nestabilnosti, mnogi građani pitaju se što ako dođe do nuklearnog udara – kako se pripremiti, čak i u Hrvatskoj. Odgovore na to potražio je Dnevnik.hr.
Sukob između Irana i Izraela ušao je u opasnu i nepredvidivu fazu nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele zračne napade na iranska nuklearna postrojenja. Uslijedile su prijetnje iz Teherana, izjave iz Tel Aviva i dodatne poruke iz Washingtona – sve to potiče strah da bi regija mogla postati poprište šireg rata s potencijalom nuklearne eskalacije.
Faze nuklearnog napada – što se točno događa?
1. Bljesak i toplinski val
Detonacija proizvodi iznimno jak bljesak i ekstremnu toplinu koja može izazvati teške opekline kilometrima od epicentra, bez obzira na to je li meta vojna ili civilna.
2. Eksplozijski udar
Nakon nekoliko sekundi stiže razorni šok-val koji može srušiti zgrade, razbiti prozore i uzrokovati ozbiljne ozljede.
3. Elektromagnetski impuls (EMP)
Utrenu onesposobljava električne mreže, komunikacije i digitalne uređaje, ostavljajući regije bez signala, struje i interneta.
4. Radioaktivni pad (fallout)
Najveći rizik dolazi nakon eksplozije, radioaktivne čestice mogu kontaminirati zrak, tlo i vodu, a vjetar ih može donijeti i stotinama kilometara dalje.
5. Humanitarne posljedice
Bolnice bi bile preopterećene, infrastruktura oštećena, a distribucija pomoći i evakuacija otežane zbog panike i logističkog kolapsa.
Može li Hrvatska biti ugrožena?
Iako je izravni napad malo vjerojatan, stručnjaci upozoravaju na tri stvarna rizika za Hrvatsku: radioaktivni oblak može doći do našeg područja u roku od 24 do 72 sata, ovisno o vjetrovima i mjestu udara.
EMP i cyber napadi mogli bi pogoditi električnu i komunikacijsku infrastrukturu. Može doći do panike i poremećaja lanaca opskrbe (hrana, lijekovi, gorivo), mogli bi izazvati sekundarne krize.
Kako se pripremiti?
Provjerite gdje se nalazi najbliže sklonište, podrum ili unutarnja prostorija bez prozora. Zatvorite i zabrtvite prozore, vrata, ventilaciju, dimnjake. Osigurajte vodonepropusne trake i plastične folije.
Dobro je osigurati vodu i hranu za 14 dana (2 litre vode na dan po osobi, konzerve, energetske pločice), radio na baterije, svjetiljke i baterije, jodne tablete (za zaštitu štitnjače, dostupne u ljekarnama), komplet prve pomoći, lijekove za kronične bolesti, N95 maske, rukavice, sredstvo za dezinfekciju, osobne dokumente, novac u gotovini.
Što učiniti ako dođe do napada?
Ne gledajte bljesak – zaklonite lice, legnite na tlo, zaštitite oči i vrat.
Nađite zaklon unutar 15 minuta. Potražite sklonište u zatvorenom prostoru, po mogućnosti da je pod zemljom i u zgradi od cigle ili betona. Ako to nije moguće, pokušajte ostati u središtu zgrade, što dalje od prozora, vrata i vanjskih zidova.
Zatvorite sve otvore, isključite ventilaciju.
Dekontaminacija ako ste bili vani – skinite vanjsku odjeću (uklonit će do 90 % kontaminacije). Ako ste u mogućnosti, otuširajte se mlakom vodom i blagim sapunom. Nikako ne koristite regenerator, losione ili ulja – mogu zarobiti čestice. Operite lice, uši, isperite nos. Ako nemate vodu, koristite čistu mokru krpu.
Ljubimce također treba oprati blagim sapunom.
Jedite i pijte samo zapakirane namirnice i koristite predmete koji su bili unutar zgrade. Nemojte konzumirati hranu ili tekućine koje su bile nepokrivene ili na otvorenom jer su najvjerojatnije kontaminirani.
Ne izlazite dok službene vlasti ne potvrde da je vanjski zrak siguran.
Kratki podsjetnik – postupci
0 –1 min Bljesak – ne gledajte, legnite, zaštitite glavu.
1 – 5 min Šok-val – sklonite se, izbjegavajte prozore.
5 – 30 min Stiže fallout – pronađite zaklon.
0 – 24 sata Ne izlaziti. Dekontaminirajte se. Pratite vijesti.