Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2025. godine iznosilo je 50,63 milijarde eura, pa je u odnosu na kraj prosinca 2024. ostvaren rast od 1,4 milijarde eura ili 2,7 posto, a u odnosu na kraj lanjskog ožujka taj je dug veći za 1,1 milijardu eura ili 2,1 posto, objavio je HNB, prenose agencije.
Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju ožujka ove godine iznosio je 58,4 posto BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je omjer iznosio 62 posto, što je smanjenje od 3,6 postotnih bodova na godišnjoj razini. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja zabilježeno je povećanje omjera duga i BDP-a za 0,8 postotnih bodova, istaknuto je u ponedjeljak u statističkom priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB) za prvo tromjesečje ove godine.
Na smanjenje omjera duga i BDP-a od 3,6 postotnih bodova na godišnjoj razini negativno je utjecao rast nominalnog duga za 1,2 postotna boda, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za 4,8 postotnih bodova, navode iz HNB-a. Na kraju ožujka 69,3 posto duga konsolidirane opće države držali su domaći sektori, a 30,7 posto inozemstvo. Kod domaćih držatelja duga vidljiv je blagi porast ulaganja sektora stanovništva u dug opće države, sa 7,3 posto ukupnog duga u ožujku 2024. na 7,7 posto u ožujku 2025., čime je dosegnut iznos od 3,9 milijardi eura. S druge strane, zabilježen je blagi relativan pad ulaganja sektora financijskih poduzeća, sa 62,6 posto u ožujku 2024. na 61,5 posto u ožujku 2025., pri čemu je iznos ostao nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te je iznosio 31,1 milijardu eura, pokazala je HNB-ova statistika.
Središnja banka je danas za prvo tromjesečje 2025. objavila i statističke podatke o platnoj bilanci, stanju bruto inozemnog duga i stanju međunarodnih ulaganja. Tako, na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je kvartalu zabilježen manjak od 3,65 milijardi eura, što znači smanjenje salda za 0,87 milijardi eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Pritom, navode iz HNB-a, smanjenju je najviše pridonio podračun robe, čiji se negativan saldo povećao za 511 milijuna eura.
Nadalje, pozitivna salda na podračunu usluga i podračunu primarnog dohotka smanjila su se u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 209,4 odnosno 177,9 milijuna eura. Pozitivan saldo podračuna sekundarnog dohotka povećao se za za 12,1 milijun eura, dok je pozitivan saldo kapitalnih transakcija veći za 10,3 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, pak, kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 705 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, u odnosu na višak od 172 milijuna eura, odnosno 0,2 posto BDP-a u 2024. godini. Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i kumulativni manjak na financijskom računu od 684 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, u odnosu na višak od 776 milijuna eura ili 0,9 posto BDP-a, koliko je on iznosio u 2024. godini, izvijestili su iz središnje banke.
Nadalje, saldo na financijskom računu platne bilance, što se odnosi na razliku između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza, tijekom prvog tromjesečja 2025. je bio u minusu od 4,09 milijardi eura, dok je u istom tromjesečju prethodne godine manjak iznosio 2,62 milijarde eura. “To je ponajprije rezultat povećanja novostečenih neto obveza na osnovi ostalih ulaganja za 2,59 milijardi eura, dok su se istodobno novostečene neto obveze na osnovi izravnih ulaganja povećale za 299,1 milijuna eura”, navode iz HNB-a.
Stanje bruto inozemnog duga na kraju prvog tromjesečja 2025. iznosilo je 57,8 milijardi eura ili 66,7 posto BDP-a, što je za 1,6 milijardi eura i za jedan postotni bod BDP-a više nego na kraju 2024. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB veće je u odnosu na kraj 2024. za 1,8 milijardi eura ili za 1,3 postotna boda kada se promatra omjer duga i BDP-a, priopćeno je. Naposljetku, neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala iznosilo je “minus” 27,1 milijardu eura, pri čemu se u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2024. negativan saldo povećao za 0,8 postotnih bodova BDP-a.
Pritom, kako pojašnjavaju iz HNB-a, stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Pritom, navodi se, obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog, prenosi Poslovni dnevnik.
