Morske kornjače plivaju morima i oceanima 150 milijuna godina. Ovi simpatični drevni morski gmazovi često slučajno znaju zalutati u ribarske mreže. Našle su se tako i u mreži Nikole Kosanovića, ribara iz Privlake koji im je podario novi život.
Nikola Kosanović je svakodnevno na moru, dočekuje na pučini i jutra i noći. Priču o njemu donosi HRT.
– Cijelu noć smo bili po kalavanju mriže, pa smo čistili, dok smo pobacali ponovno, i pomalo natrag. Skupilo se nešto sipe, škarpine, rekao je.
Umoran je, ali kaže nije mu teško, jer nije mu to samo posao i pozib. More voli, i brine o njemu najviše što može.
– To su zaštićene vrste, raže, crnožige raže, koje vraćamo isto u more, kao i ostale zaštićene vrste, i neodraslu ribu uspijemo vratiti natrag, pojasnio je.
U Nikolinu mrežu, u potrazi za hranom, ušle su ovih dana i dvije glavate želve. Imale su sreće, jer iako nisu davale znakove života, iskusni ribar znao je što treba napraviti.
– Već iz iskustva znamo, nije nam prvi put, znači one padnu u hibernaciju, izgledaju uginule, mrtve, i onda dosta ljudi kad ih ulove, misle da su uginule, vrate ih u more, međutim to napravi kontraefekt, u biti je to ubije, nju je potrebno staviti negdje u brod, ostaviti nekoliko sati i obično nakon tri, četiri, pet sati, dođu sebi, probude se i onda se počnu kretati i ožive, objasnio je iskusni ribar.
I tada ih vraćaa u more. dosad ih je tako spasio 10-ak. U 95 posto slučajeva, kaže, oporavak je uspješan. Jer nikad se ne zna i ne može se znati, koliko su dugo boravile u ,reži. Ali, poručuje, uvijek treba probati.
– Napravio je zapravo odličnu stvar. Postupio je po protokolu za puštanje kornjača natrag u more. Mi ne znamo kad se ona zaplete u mrežu, jednostavno kad ona pliva, naiđe na mrežu i i zaglavi u mreži i kako ne može isplivati, na površinu nazad da bi udahnula zrak, njoj je obrambeni mehanizam da padne u to stanje šoka, to se isto događa i ljudima koji rone na dah, isto tako ako dugo zadržavaju dah, znaju pasti u nesvijest i to je obrambeni mehanizam mozga da sačuva kisik za vitalne funkcije, istaknuo je Danijel Kanski, savjetnik za ribarstvo, akvakulturu i zaštitu prirode.
Slučajan ulov u mrežama, ozljede, nasukavanje, različiti su uzroci stradavanja morskih kornjača.
– Kod nas su česti dolasci morskih kornjača, većinom ih imamo 15-ak godišnje, ove godine smo počeli s jednom manjom iz okolice Tara. U našem oporavilištu Aquarium Pula se jedinke se oporavljaju većinom nekoliko tjedana, do nekoliko mjeseci, i tek tada budu puštene u more. Stanje populacije u Jadranu je nešto bolje, zadnjih godina, zaista se sve aktivnosti oporavka, aktivnosti Ministarstva prema ribarima, su uspješne, ustvrdila je biologinja Karin Spiech.
Morske kornjače zaštićena su vrsta, važan su dio morskih eko sustavam a uz to i atrakcija roniocima, s kojima se druže pod morem.
