Poplave su ovog tjedna pogodile središnju Europu, preplavivši čitave gradove i tranzitne sustave mutnom smeđom vodom. Više od 20 ljudi poginulo je u poplavama diljem Rumunjske, Poljske, Češke i Austrije, a mnogi se vode kao nestali otkako su prošlog četvrtka počele obilne padaline.
Tisuće građana u Mađarskoj i Slovačkoj morali su biti evakuirani. U ponedjeljak navečer gradonačelnik jednog poljskog grada zatražio je od 42.000 stanovnika da se evakuiraju zbog nastavka padalina.
“Ove su poplave jasan podsjetnik na sve veću prijetnju ekstremnih vremenskih događaja izazvanih klimatskim promjenama”, rekla je Sissi Knispel de Acosta, glavna tajnica Europske alijanse za istraživanje klime, koju čine istraživačke skupine za proučavanje globalnog zagrijavanja.
Rekordne kiše donio je spori sustav niskog tlaka, odnosno oluja Boris, koja je tijekom četiri dana izazvala pet puta veću količinu padalina od rujanskog prosjeka.
Meteorološki sustav pretrpio je nalet arktičkog zraka koji je stigao sa sjevera i izazvao pad temperatura u roku od 24 sata. Iako nije neuobičajeno da polarna fronta pogodi Europu u kasno ljeto, u budućnosti će se zbog klimatskih promjena to događati sve češće, naglasio je Richard Rood, klimatolog sa Sveučilišta u Michiganu.
Taj hladni zrak sudario se s toplijim zrakom s juga koji je bio gust zbog vodene pare. Višak vlage došao je iz neuobičajeno toplog Sredozemnog mora koje je u kolovozu doseglo najvišu temperaturu ikad zabilježenu.
“Svaka oluja ili vremenski događaj posljedica su klime koja se zagrijava”
“Klima je toliko topla da je svaka oluja ili vremenski događaj posljedica klime koja se zagrijava. Nema događaja, pogotovo ekstremnog događaja, koji nema nikakve veze s klimatskim promjenama”, rekao je dr. Rood.
Iako su poplave oduvijek bile prirodna pojava, jače kiše događaju se sve češće jer emisije stakleničkih plinova, uglavnom uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva, nastavljaju rasti. Više temperature i na kopnu i na moru znače da se u atmosferi zadržava više vlage. A topliji planet stvara više energije koja može uzrokovati oluje da učinkovitije izbace tu vlagu, što potencijalno dovodi do jačih oluja.
“Kako bismo spriječili takve katastrofalne ishode u budućnosti, Europa mora ubrzati prilagodbu poplavama”, rekla je dr. Knispel de Acosta. Te bi prilagodbe mogle uključivati poboljšane sustave upravljanja oborinskim vodama, bolje urbanističko planiranje, pristupačnije sustave ranog upozoravanja i rastuća ulaganja u zelenu infrastrukturu, poput zamjene betonskih površina propusnijim materijalima ili sadnje više drveća.
“Naša infrastruktura izgrađena je za klimu koja više ne postoji”, rekla je Diana Urge-Vorsatz, profesorica na Srednjoeuropskom sveučilištu i potpredsjednica Međuvladinog panela za klimatske promjene. No, dok ove oluje postaju sve češće, čak i stručnjaci mogu zaboraviti koliko su sveprisutne postale.
Prije nego što je oluja Boris pogodila srednju Europu, dr. Urge-Vorsatz je upozorio drugi klimatolog da stvori zalihe hrane za najmanje tri dana. Nije poslušala. Tada su poplavne vode i jaki vjetrovi zaprijetili njezinom domu nedaleko od Beča.
“Znamo da s klimatskim promjenama kiša postaje sve intenzivnija i češća, ali nitko zapravo ne vjeruje u to dok nam ne zakuca na vrata. Uvijek mislimo da se to događa drugima i da se meni ne može dogoditi”, rekla je dr. Urge-Vorsatz.
Vjetrovi su harali njezinim susjedstvom, obarajući velika stabla. Škole su zatvorene, ceste su potopljene, a nestanci struje pogodili su desetke tisuća domova. Vodostaji još uvijek rastu.
Strah od poplava na obalama Odre i Dunava
Smatra se da je najgore prošlo, ali voda kojom je srednjoeuropsko područje natopio ciklon Boris sad otječe na sjever i jug, rijekama baltičkog i crnomorskog sliva. Vodostaji Dunava u Mađarskoj i Odre u Njemačkoj rastu.
U Njemačkoj se mjesta duž njemačko-poljske granice na rijeci Odri danima pripremaju za moguće poplave. U Frankfurtu na Odri, Eisenhüttenstadtu i Ratzdorfu za sada je na snazi najniži stupanj upozorenja, ali se očekuje porast vodostaja, s kritičnim razdobljem sredinom idućeg tjedna. U Frankfurtu na Odri je sinoć učvršćen mobilni zaštitni zid koji ima svrhu zaštititi grad od vode.
Grad je otvorio i dežurnu liniju gdje građani mogu prijaviti hitnu situaciju. Preko rijeke je poljski grad Slubice, a Frankfurt susjedima nudi pomoć jer grad na poljskoj strani leži znatno nepovoljnije nego Frankfurt na njemačkoj obali Odre, prenosi Index.