„Javila mi se moja kći i rekla plačućim glasom: ‘Mama, ja sam imala jako tešku prometnu nesreću, ja sam jako nastradala, molim te, pomozi mi, mama, molim te, pomozi’“, prisjetila se majka kojoj je identitet zaštićen u emisiji Provjereno.
Bila je to samo prva faza sofisticirane prijevare – nakon poziva u kojem je prepoznala glas vlastitog djeteta, razgovor preuzima muškarac koji se predstavlja kao liječnik. Objašnjava da je riječ o hitnoj operaciji koja može spasiti život njezine kćeri, no da trošak od 70.000 eura nije pokriven zdravstvenim osiguranjem.
Uslijedio je šok, panika i – uplata novca.
Prevara s glasom najmilijih
Slučaj koji je zabilježen u emisiji Provjereno samo je jedan u nizu sve učestalijih oblika prijevara u kojima prevaranti koriste glasove bližnjih, često generirane uz pomoć umjetne inteligencije. U prvih pet mjeseci ove godine policija je evidentirala čak 1.153 slučaja ovakvih kaznenih djela – što je u prosjeku sedam do osam žrtava dnevno.
“Prevaranti su danas izrazito sofisticirani, elokventni, drže vas u razgovoru i ne dopuštaju vam da racionalno promislite”, upozorava Maja Jovičić iz Odjela za kriminalistička istraživanja MUP-a. “Ljudi često ne razmišljaju: ‘Pa zašto bi mi liječnik zvao i tražio novac?’ – ali u tom trenutku, pod emocionalnim pritiskom, razmišljate samo da spasite svoje dijete.”
Moć uvjeravanja i emocionalna manipulacija
Svi prevareni kasnije svjedoče isto – da su tijekom razgovora bili “kao u transu”, da ih je ponijela panika, strah i šok. “Nakon prekida veze, kao da mjehurić pukne i tek tada shvatite što se dogodilo”, kaže Jovičić.
Prevaranti najčešće biraju žrtve nasumično, no sve češće koriste podatke i snimke dostupne na društvenim mrežama. U konkretnom slučaju, majka vjeruje da je prevarena uz pomoć AI-generiranog glasa svoje kćeri – dovoljno je svega nekoliko sekundi stvarnog govora da sofisticirani softver replicira ton, dinamiku i ritam nečijeg glasa.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Zlatan Morić iz Algebre Bernays potvrđuje da se takve tehnologije već dugo koriste u inozemstvu i da dolaze i u Hrvatsku: “Danas, uz svega nekoliko sekundi audiozapisa, moguće je stvoriti sintetički glas pomoću algoritama dubokog učenja, a zatim u realnom vremenu s njim voditi razgovor.”
Novi oblici prijevara: fišing, višing, deepfake
Prevaranti se koriste sve raznolikijim tehnikama: fišing (e-mail), smišing (SMS), višing (glasovni poziv), dok su deepfake tehnologije nova i posebno opasna kategorija – omogućuju stvaranje lažnih audio i video zapisa koji izgledaju i zvuče uvjerljivo.
“Jedna kompanija izgubila je milijune jer su zaposlenici povjerovali u lažni sastanak na Teamsu s navodnim direktorom”, upozorava Morić u Provjerenom.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci savjetuju uvođenje “tajne riječi” unutar obitelji – lozinke koju bi samo najbliži znali i koristili u hitnim situacijama. No i to treba učiniti oprezno, jer čak i pametni uređaji mogu biti potencijalni izvor curenja informacija.
Policija, s druge strane, apelira na građane da stanu, promisle i ne donose odluke u stanju šoka. Ako primite takav poziv – postavite pitanje koje može znati samo vaš bližnji, prekinite poziv i odmah kontaktirajte policiju, bez obzira jeste li već prevareni ili se samo radilo o pokušaju.
Napadači su možda virtualni, ali posljedice su itekako stvarne.
