Ukoliko bude sve u redu s Proračunom, u idućoj bi godini u Zadru trebala krenuti realizacija tri velika “zelena” projekta, odnosno uređenja triju veliki zelenih površina na području grada.
Najavio je to Darko Kasap, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra, a ujedno je te projekte predstavio na nedavno održanoj konferenciji u Zagrebu u sklopu prezentacije “Zadar, zeleni grad otporan na klimatske promjene”.
– U proteklom razdoblju Grad Zadar je investirao jako puno sredstava u javne parkove i zelenilo, uređenje parkova, opremanje javnih parkova, izgradnju parkova. Grad Zadar je, kao i većina gradova, ali ne svi, napravio i određene pripreme u smislu smanjenja emisije CO2, povećanja energetske učinkovitosti. Potpisnici smo energetske povelje iz 2008. godine, sporazuma gradonačelnika iz 2012., pa sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju iz 2019., pa potpisnici Povelje o dekarbonizaciji zgrada do 2050. godine. Sve to je bila podloga za dva akcijska plana – Energetski i klimatsko održivog razvitka grada Zadra SECAP i Akcijski plan provedbe prirodnih rješenja u prilagodbi klimatskih promjena na području grada Zadra. Ta dva plana su nama u stvari podloga iz kojih radimo projekte i crpimo sredstva Europske unije, pojasnio je pročelnik.
Ta su sredstva utrošena u određene projekte, a Kasap pojašnjava u koje:
Ono što je također bilo prezentirano na ovoj konferenciji u Zagrebu, su i projekti koji su u pripremi, što će, dakako, zanimati građane našeg grada, a to su projekti novog parka i igrališta na Plovaniji.
– Dvije su lokacije koje su na neki način previđene. Jedna je ispod Mjesnog odbora za kojeg se sada radi projekt i slijedi nakon toga lokacijska dozvola i otkup zemljišta, a druga lokacija je iznad Sigminih zgrada, dakle područje za koje već imamo idejno rješenje kao takvo izrealizirano i očekujem da će u idućem proračunu za to biti osigurana sredstva za sufinanciranje i mislim da su europski fondovi dosta priuštivi i prepoznaju ovakve projekte i prate ih. Idući projekt kojeg pripremamo je uređenje zelene površine uz potok Ričina. Znamo da je potok Ričina predviđen kao potok koji treba sve oborinske vode visoke zone s područja grada Zadra transportirati do mora i same Gaženice, ali u obuhvatu tog potoka je naša ideja da se pripremi u toj dužini od 2,3 kilometra i površinom 130 tisuća metara kvadratnih jedna nova zelena oaza ili novi rekreativni park i područje gdje će biti igrališta, zasađena stabla. To je projekt kojeg planiramo u idućoj godini pripremiti zajedno s Hrvatskim voda koje imaju obuhvat tog potoka s kojim upravljaju, van toga bio bi taj dio kojeg planiramo pošumiti, napraviti rekreacijske zone, igrališta, ljuljačke, poučne staze, zone meditacije. Dakle, sve ono što danas jedan moderan rekreacijski park podrazumijeva i priželjkuje.
Zadnji projekt kojeg planiraju je nastavak realizacije Parka šume Musapstan:
– To je područje do 270 hektara pinije. To je najveće područje pinije u komadu, još je samo na jugu Italije kod Vezuva tako velika šuma pinije. U sklopu toga već je davno napravljena dokumentacija za idejno rješenje gdje bi se napravila sportsko-rekreacijska ugostiteljska zona, zona park šume Musapstan i prirodna zona. U sklopu toga bi se napravili svi oni sadržaji koje zaslužuje jedan takav prostor, od dječjih igrališta, od opreme samog parka, infrastrukture, piknik zone, poučnih staza, zone rekreacije. To je jedan od projekata koji će iziskivati dosta sredstava i mislimo da ga možemo također europskim sredstvima izrealizirati.
– Osim ovih projekata koji su u različitim fazama pripremljenosti, mi smo uveli unatoč postojeće prostorno-planske dokumentacije koja je sad na snazi, ne u sklopu budućih izmjena, da je unutar svih zona UPU-a kao što je UPU na području SAS-a, UPU iznad Bagata, tamo su dva UPU-a, i unutar svih područja koja su pod obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja, obaveza 30 posto javnog parka. Dakle, gdje god investitori budu željeli izrađivati budući urbanistički plana uređenja, morat će prvenstveno unutar toga plana uklopiti 30 posto javnog zelenila i javnog parka. Naravno da Grad mora osigurati sredstva za otkup tog zemljišta, za realizaciju tog projekt i takvog parka, ali mislimo da je to jednostavno jedan standard koji se mora u takvim zonama ubuduće događati.
U sklopu budućeg plana prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uvode i obvezu da mora biti i na privatnim česticama 30 posto okrupnjenog zelenila:
– Drugim riječima, to znači ako vi radite svoju obiteljsku kuću, na terenu od 500 kvadrata, 30 posto mora biti privatna zelena površina okrupnjena, a ne nekakve trakice po rubovima koji se poslije asfaltiraju, betoniraju ili pretvore u parking ili ne znam što. To su neki iskoraci koje mi u smislu tog povećanog zelenila radimo i pokušavamo pripremiti za buduće generacije.
Kasap napominje kako je to iznimno važno jer se prije događalo da na privatnim česticama bude jedna ili dvije trakice zelenila koje se poslije betoniraju, a kod velikih kiša sva oborinska voda s njih ide na ceste, ceste nisu isprojektirane da prime oborinsku vodu i s privatnih čestica nego samo s ceste i onda dolazi do bujičnih poplava.
Realizacije svih ovih projekata ovisit će o puno faktora, a prije svega o tome hoće li iduće godine biti proračuna ili ne.
– Ako budemo imali Proračun, moći ćemo svu projektnu dokumentaciju u cijelosti pripremiti i osigurati vlastita sredstva za sufinanciranje takvog projekta. Gotovo niti jedan europski projekt nije bez vlastitog učešća, makar kroz projektnu dokumentaciju ili kroz neki mali dio, pet, 10, 15 posto, ovisno kako koji. Imamo odobrena sredstva za sadnju 2.000 stabala na području grada Zadra, ali ako nemamo proračun, nema našeg udjela i ne možemo povlačiti sredstva. I onda netko tamo kaže kako mi to nismo izrealizirali. Pa nismo mogli! I takav je čitav niz stvari koje su uzrokovane proračunom kako bi se mogle realizirati u konačnici. Naša je ambicija da u idućoj godini s ovim projektima ozbiljno krenemo u realizaciju. Ukoliko bude proračuna, procjenjujem da ćemo već neke od faza ovih budućih projekata i na Plovaniji i Ričinama i na Musapstanu krenuti realizirati.
No, bez obzira na sve navedeno, Zadar je već odavno dobio etiketu “grada betona”, a ne zelenila. No, gradski se pročelnik s tim nikako ne slaže:
– Ne slažem se s tim da se cijeli jedan grad može tako etiketirati. Svjesni smo činjenice da ima pojedinih zona koje su, uvjetno rečeno, “prošle ispod radara” po Planu iz 2007. godine. To sam nekoliko puta rekao, i na javnoj raspravi oko PP-a. Dakle, PP grada Zadra iz 2007. godine kada nije bilo niti jedne dizalice u gradu, kad je bila svjetska kriza, kad su svi molili Boga da ima makar jedna investicija, apsolutno nije primjenjiv u suvremeno vrijeme i zato smo pokrenuli Izmjene i dopune PP-a u kojem želimo na jedan fini način korigirati i izregulirati te stvari. Nažalost, proces donošenja PP-a nije brz, to je dugotrajan proces, on zadire u imovinsko-pravne odnose, zadire u živote svih ljudi i nije ga lako promijeniti ali odlučni smo u tome i želimo upravo ove urbanističke standarde popraviti, pooštriti, povećati i pojačati. Naša je ideja, priprosto rečeno, da na području užeg dijela grada postrožiti urbanističke parametre.
Dakle, udaljenost od međe neće biti tri nego pet metara, broj stambenih jedinica će biti ograničen i neće biti neograničen, broj parkirnih mjesta će strogo biti dva mjesta po stambenoj jedinici, 30 posto zelenila će morati biti na svakoj privatnoj čestici i to su osnovne odrednice koje su najoštrije u Republici Hrvatskoj. Jedino Dubrovnik u svojim izmjenama ide na sličan način reagirati u PP. Ideja nam je da se po obodu grada širi građevinsko područje, na području od Bokanjca, iznad Dikla, na području iznad same Gaženice, prema Crnom, prema Ploči, Dračevcu. Dakle, obod grada da dobiva sve više građevinskih zona, Kožino, Petrčane, ali ne u centru nego u dijelovima koji su po obodu tog dijela, da se u samim središtima ti parametri pooštravaju.
Nažalost je jednom upornom medijskom vatrom Zadar kao takav etiketiran. Ja razgovaram s kolegama iz drugih gradova i mi nismo ništa gori ni bolji od bilo kojeg grada, a pogotovo od grada koji je u Dalmaciji na obali i koji je kontinuirano izložen jednom pritisku i svi ovdje žele investirati i svi ovdje žele imati neko vlasništvo i neku nekretninu. I dalje je naš mentalni sklop štednje u cigli i betonu prisutan, ljudi ne štede, ne investiraju u fondove, u dionice i u druge stvari nego u građevinski teren, u kuću, u ciglu i beton i to su sve uzroci zašto danas imamo ovaj pritisak, a taj pritisak samo Izmjenama i dopunama PP-a možemo izregulirati.
