Na lokalitetu povijesnih virskih bunara općinsko komunalno poduzeće Vir održavanje izvest će projekt obnove i hortikulturnog uređenja okoliša, a idejno rješenje projekta izradila je tvrtka za projektiranje vrtova Floramye iz Zadra. Prema otočnoj predaji nekad je postojalo pet bunara kod Potoka, dva s južne strane od korita Potoka te tri sa zapadne strane iz kojih se crpila voda i čiji će se okoliš urediti i obnoviti.
– Ovim projektom idemo prema konačnom uređenju virskih bunara i okoliša, ali uvažavajući kulturnu interpretaciju i turističku valorizaciju prostora otoka Vira. Projekt se nadovezuje na ideju virske Turističke zajednice da se postavljanjem informativnih tabli na različitim punktovima dobije jedinstvena biciklistička i trekking staza – kaže direktor Vir održavanja Marko Klanac. Istovremeno bi se u perspektivi dodatno dobila šetnica u dužini od nekoliko kilometara s bunarima kod Potoka kao početnom točkom i mjestom okupljanja. Ovaj se projekt također nadovezuje na predstavljeni nacrt „Plana upravljanja destinacijom“ koji predviđa intervencije u prostoru s ciljem revitalizacije tradicijske, kulturne i spomeničke baštine, ali i ideju zelenog otoka.
– Vir će se, među ostalim, brendirati kao zeleni otok, a to traži uređenje i kultiviranje zelenih otočnih površina kako bismo ih sačuvali od zapuštenosti i propasti. Vir nema starine koje imaju Nin ili Zadar, ali jake adute i prepoznatljivost imamo s Virskim mostom, Kaštelinom, Dubokom dragom, Bandirom, povijesnim svjetionikom i bunarima – objašnjava direktor virske Turističke zajednice Srđan Liverić. Tako će se urediti prostor virskih bunara kao jedan od najvitalnijih i najposjećenijih povijesnih i kulturnih spomenika, a riječ o lokaciji koja obuhvaća oko 400 metara četvornih. Bunare je poduzeće Vir održavanje već uređivalo u plohi nižoj od ostalog terena do koje se dolazi s dvjema rampama.
– Projektom ćemo posjetiteljima pružiti dodatne sadržaje kako bi im boravak na lokalitetu bio ugodan, dok bi domaćem stanovništvu tako uređen povijesni prostor otoka trebao biti na ponos – ističe direktor Klanac kako u prostor biti dodane kamene ploče, betonski stolovi i klupe za sjedenje, dok će izvan kamenog zida uz prometnicu biti postavljeni stalak za bicikle i pano s informacijama o izletištu. Tvrtka Floramye posadit će stabla bagrema, kultivar Frisia, koji će se s obzirom na vegetacijsko okruženje, vlažni ambijent i postojeće šumarke bagrema, odlično uklopiti u ambijent. Bagrem je listopadno stablo s prozračnom i medonosnom krošnjom, a izuzetno je otporan na suše i sposoban obogatiti tlo dušikom. U pčelarstvu se bagrem koristi zbog svojih mirisnih cvjetova i svakako će pridonijeti atraktivnosti lokaliteta.
Bunari su vjekovima korišteni kao kameni spremnici za pitku vodu, odnosno kao izvor života – piše u „Povijesti moga otoka“ Viranin Ive Bašić. Kroz cijelu prošlost otoka Vira, navodi Bašić, bunari su Virane snabdijevali vodom iz izvora slatke vode. Prema predaji je kod Potoka bilo prvo pet bunara, dva s južne strane od korita Potoka i tri sa zapadne strane iz kojih se donedavno crpila voda. Iz svakog bunara voda se koristila za različitu namjenu; iz južnog gornjeg bunara voda se koristila za piće, iz južnog donjeg za polje i prisade (nasadi zelja na malim parcelama od nekoliko kvadrata koji su se uz kuće sadili na dan posta svetog Ivana 29. kolovoza) te iz zapadnog za pojenje stoke u sušnim ljetnim danima kada bi ponestalo vode u Potoku. Uz bunare je vezan i dio otočnih tradicija i običaja, pa su nove mlade – nevjeste – prvo jutro poslije udaje i prije izlaska sunca išle na bunar po vodu za umivanje, a ostavljale su dar od okruglog kolača i jabuka. Uzela bi ih prva žena koja bi nakon nove mlade došla na bunar po vodu. Bunari su najvjerojatnije korišteni u najstarija vremena, a u sadašnjem obliku napravljeni su prije više od stotinu godina, osim donjeg bunara koji je krunu dobio 1950-ih.
