Hrvatska industrija šećera (HIŠ) ove godine ima oko 30 posto manje ugovorenih površina pod šećernom repom nego lani.
Riječ je o otprilike 8000 hektara zemljišta u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Očekuje se proizvodnja bijelog šećera od repe od oko 75.000 tona, a nabavit će i sirovi šećer iz trske koji planiraju rafinirati.
Prema poslovnim planovima, planira se proizvesti oko 100.000 tona šećera iz repe i sirovine iz trske koja će se uvoziti. Unatoč manje zasijanim površinama, to je više nego lani jer su klimatski uvjeti bili osjetno povoljniji, piše portal Danica.hr.
Lani su ukupni prihodi jedine ‘žive’ hrvatske šećerane iznosili 93 milijuna eura, što je čak 35 posto manje nego predlani. Ostvaren je neto gubitak od šest milijuna eura, za razliku od pretprošle godine kad su poslovali s 20 milijuna eura čistog profita.
Prihodi su drastično pali zbog niže proizvodnje te posljedično pada prodanih količina, ali i uslijed smanjenja cijena šećera na tržištu za 20 posto, tumače u HIŠ-u uoči početka ovogodišnje sezone prerade šećerne repe u županjskoj Sladorani.
U proteklih 20-ak godina nikad u Hrvatskoj nije proizvedeno tako malo šećera kao lani. Razlog su prirodne nepogode, odnosno tuče i suša koje su pogodile istok Hrvatske. Takve nepogode nisu zabilježene nikad u novijoj hrvatskoj povijesti uzgoja šećerne repe, ističu u tvrtki.
U Hrvatskoj su od 2018. do 2023. godine površine pod šećernom repom smanjenje za čak 58 posto, pa je upravo takav pad doveo do odluke HIŠ-a o preusmjeravanju ukupne prerade u jedan proizvodni pogon od 2021. godine, i to u Sladoranu Županja. Ugašeni su virovitički Viro i osječka Šećerana.
Lani je sjetva ugovorena na gotovo 11.000 hektara, a sve do konca srpnja, unatoč ozbiljnoj tuči s ledom na području Vukovarsko-srijemske županije, stanje usjeva izgledalo je izvanredno, bez naznaka dugotrajne suše s ekstremnim temperaturama koja se dogodila tijekom kolovoza i rujna.
Kampanja prerade šećerne repe protekle je godine počela u drugoj polovici kolovoza, što je najraniji početak ikad. Unatoč značajnom padu prerađenih količina, kampanja prerade se rastegla na pet mjeseci, sve do prve polovice prosinca.
Ukupno je u Županji, odnosno Hrvatskoj, prošle godine proizvedeno oko 54.000 tona šećera od repe. A prije deset godina, tijekom 2014., proizveli smo gotovo 200.000 tona. Riječ je o desetljetnom padu proizvodnje od nevjerojatnih 70-ak posto.
Hrvatska industrija šećera nastala je 2019. spajanjem virovitičke, županjske i osječke šećerane. Viro Virovitica počeo je s radom 1980. i bio je najmodernija šećerana u Jugoslaviji. No, veliki uvoz, ali i šverc šećera početkom 90-ih ozbiljno je ugrozio tvornicu koja je životarila do siječnja 2021. godine, kad je ugašena.
Tvornica šećera Osijek proradila je 1906. i bila je najstarija i najveća šećerana od ukupno 23 u bivšoj državi. Potkraj 80-ih tamo je radilo više od 2000 ljudi. Preživjela je dva svjetska i Domovinski rat, ali ne i hrvatsku samostalnost, tranziciju i ulazak u EU. I ona je prestala s radom početkom 2021. godine.
Tvornica za proizvodnju šećera Sladorana Županja pak počela je s radom 1947. godine, a projektirala ju je češka Škoda. Danas je to jedina hrvatska šećerana. Hoće li ona opstati – ovog je trena to teško reći. Mnogo će toga ovisiti o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, ali i cijenama šećera na tržištu.
Manje je poznato da je Hrvatska imala i četvrtu tvornicu šećera, onu Belja u Baranji. No, uništena je tijekom srpske okupacije Baranje – kao i druga imovina Belja – i nikad se više nije uspjela podići na noge.
Hrvatska industrija šećera danas ima oko 260 zaposlenih čija je prosječna neto plaća lani iznosila otprilike 1160 eura mjesečno, otkrivaju podaci Financijske agencije. Tijekom prerade šećerne repe zaposli i 60-ak sezonaca.
