Božićni blagdani sa sobom donose radost okupljanja, ali i neizbježne gastronomske užitke koji kod mnogih rezultiraju strahom od nakupljanja takozvanih “blagdanskih kilograma”. Iako se dobivanje na težini tijekom ovog razdoblja čini kao predvidljiv scenarij, znanstvena zajednica nudi drugačiji pogled na stvarnost, razbijajući uvriježene mitove o drastičnom debljanju.
Istraživanja koja su ispitivala učinke umjerenog debljanja uzrokovanog bogatijom prehranom u tih nekoliko tjedana otkrili su da to može utjecati na srce, poremetiti imunološki sustav i promijeniti ravnotežu bakterija u crijevima, no brojke na vagi često nisu ono što se čine.
Što pokazuju brojke?
Unatoč sveprisutnoj zabrinutosti, iznenađujuće malo studija bavilo se preciznim mjerenjem koliko se ljudi zapravo udebljaju tijekom Božića. Brojna istraživanja pokazala su da prosječan Britanac konzumira oko 6000 kalorija samo na Božić, što je više od dvostruko preporučenog dnevnog unosa za muškarce i oko tri puta za žene.
Ipak, konkretni podaci pokazuju da se tijekom blagdana u prosjeku dobiva samo od 0,4 do 1,2 kilograma. Američka studija iz 2009. godine zabilježila je prosječan porast od 0,37 kilograma, dok je britanska studija iz 2020. godine zabilježila oko 1,2 kilograma. Ključna informacija koju stručnjaci naglašavaju jest da većina tog porasta nije masnoća. Često se radi o zadržavanju vode, povećanom unosu ugljikohidrata i hrani koja se još uvijek nalazi u probavnom sustavu, zbog čega se ti kilogrami lako gube povratkom u uobičajenu rutinu.
Mit o kalorijama i individualne razlike
Stari mit prema kojem 3500 dodatnih kalorija automatski donosi pola kilograma viška nije točan. To uvelike ovisi o spolu, mišićnoj masi, dobi i razini tjelesne aktivnosti.
Dr. Duane Mellor, registrirani dijetetičar, ističe da su dugogodišnje pretpostavke o unosu kalorija i debljanju previše pojednostavljene.
“Općenito, muškarci imaju tendenciju debljanja rjeđe od žena, dijelom zbog razlika u sastavu tijela i načinu na koji se masnoća pohranjuje. Geni i određena zdravstvena stanja, poput smanjene aktivnosti štitnjače, također mogu igrati ulogu u tome”, pojasnio je dr. Mellor.
Dodaje i kako bi ljudi koji osjećaju da su pretjerali s hranom trebali odoljeti porivu za donošenjem ekstremnih novogodišnjih odluka.
“Potaknuo bih male, realne promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti kojih se lako pridržavati”, savjetuje dr. Mellor.
Eksperiment s vaganjem
Zanimljivi su i rezultati studije objavljene u British Medical Journalu, u kojoj su istraživači sa sveučilišta u Birminghamu i Loughboroughu pratili 272 volontera tijekom dva božićna razdoblja.
Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine. Polovici su dani osnovni savjeti, potaknulo ih se da se važu dva puta tjedno te im je prikazano koliko je vježbanja potrebno da bi sagorjeli popularne blagdanske poslastice. Druga skupina zamoljena je da se ponaša kao i obično.
Rezultati su pokazali jasnu razliku: oni koji nisu dobili nikakve smjernice dobili su u prosjeku 370 grama između studenog i siječnja, dok su oni koji su primili savjet zapravo izgubili oko 130 grama.
“Naše istraživanje pokazuje da kratka intervencija tijekom božićnog razdoblja može pomoći u sprječavanju malih dobitaka na težini koji se s vremenom nakupljaju i potiču epidemiju pretilosti”, objasnila je prof. Amanda Daley sa Sveučilišta Loughborough.
Stručnjaci zaključuju da nekoliko dana uživanja neće poništiti godinu zdravih navika, a ono što se događa nakon Božića puno je važnije od onoga što se konzumira na sam blagdan.

