Sve toplija ljeta, češće tople noći, manje oborina i suše više nisu scenarij daleke budućnosti, to pokazuju i klimatske projekcije DHMZ-a.
Prema scenariju u kojem imamo umjereni rast emisije stakleničkih plinova, Hrvatska će u razdoblju između 2041. i 2070. doživjeti toplija ljeta. Znatno toplija nego što ih pamtimo iz razdoblja od 80-ih do, primjerice, 2010.
Na Jadranu te u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj očekuje se porast maksimalnih temperatura od 2 do 2,2 Celzijeva stupnja. U gorskoj Hrvatskoj i unutrašnjosti Istre i više – između 2 cijela 2 i 2 cijela 4 Celzijeva stupnja.
Da pojednostavimo, to znači da će maksimalna temperatura od 33 stupnja, koju danas doživljavamo kao poprilično vrući ljetni dan, u budućnosti biti bliže 35 Celzijevih stupnjeva. I to, klimatolozima ne bi predstavljalo iznimku, već bi bilo uobičajena pojava.
Za očekivati je i veći broj takvih toplih dana. Istočna Hrvatska bi mogla imati 5 do 7 i pol dodatnih toplih dana svakog ljeta, središnja Hrvatska 7 i pol do 10, unutrašnjost Dalmacije između 5 i 10, a obala čak i Istra od 10 do 17 i pol dana.
Upozorenja klimatologinje DHMZ-a
O svemu tome reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica razgovarala je s klimatologinjom DHMZ-a Sarom Ivasić.
Prema ovim projekcijama imat ćemo više toplih dana, a na pitanje što je s noćima klimatologinja najavljuje sličan scenariji.
“Dakle, raste srednja temperatura zraka, ali rastu i minimalna i maksimalna što znači da ćemo imati češću pojavu toplih noći gdje minimalna temperatura ne spušta se ispod 20 stupnjeva celzijevih i to dosta neugodno djeluje na organizam ljudski i onemogućava kvalitetan odmor i predah od dnevnih vrućina”, kaže Ivasić.
Ovo dodatno zagrijavanje utjecat će i na oborine, jer atmosfera s porastom temperature može sadržavati više vodene pare. Međutim, taj raspored oborina neće biti ravnomjeran u svim sezonama, te klimatski modeli pokazuju da ćemo ljeti imati smanjenje oborina od 15 do 20 posto u nekim krajevima RH.
A to naravno znači i više požara, jer topli zrak, odnosno, toplija atmosfera, suša, suše tlo, što je zapravo recept za šumske požare. Osim požara tu su i izgledno sve jače ljetne oluje.
“Nažalost modeli pokazuju i porast tih ekstremnijih događaja. Zbog toga što nam svaki stupanj zagrijavanja donosi višak energije u atmosferi koji se zatim može ispoljiti u obliku takvih ekstremnih oluja i događaja”, upozorava klimatologinja.
Sve to skupa znači da s moramo priviknuti na to i napraviti što je više moguće za prilagodbu. Tu je i gospodarstvo, koje će imati i pozitivnh stvari od povećanja temperature, ali i puno negativnih.
“Pozitivno što porast temperature donosi je produljenje turističke sezone. Međutim, porast temperature i manjak oborine moglo bi imati utjecaj na prinose tradicionalnih poljoprivrednih kultura i samo osušenje bi moglo djelovati da bi se šumski požari sve češće događali”, zaključuje Sara Ivasić za Dnevnik Nove TV.