U europskom zračnom prometu događaju se veliki poremećaji, što naravno uključuje i otkazivanje letova svega nekoliko sati prije planiranog polijetanja zrakoplova.
Naime, kako piše portal Croatian aviation, zračni je promet u Europi u velikim problemima u špici ljetne sezone, a svaka je sezona, nakon oporavka od globalne pandemije, po tom pitanju sve lošija. Hrvatska, kao popularno ljetno odredište brojnih turista iz Europe i svijeta svakako nije izuzeta od tih poremećaja te se isti događaju u gotovo svim hrvatskim zračnim lukama na dnevnoj bazi. Više je razloga tome, neke ćemo probati objasniti u nastavku ovog teksta.
Prije svega, operativni problemi događaju se u samim aviokompanijama. Brojni su avioprijevoznici špicu ove ljetne sezone isplanirali na način da je njihova flota maksimalno iskorištena, što je i logično. No, do problema dolazi kada na zrakoplovu dođe do kvara ili oštećenja, pa je zrakoplov zbog toga prizemljen na određeno vrijeme. Brojni avioprijevoznici nisu u mogućnosti imati zrakoplov na zemlji koji će uskočiti u slučaju kvara drugog, iz jednostavnog razloga što je to financijski neisplativo, dok veći prijevoznici imaju osigurane zrakoplove upravo za takve situacije, poput Lufthanse, Austriana, KLM-a, Air Francea, British Airwaysa. Te kompanije si to ipak mogu dozvoliti.
Osim nedostatka zrakoplova i općenito (pre)nategnutog rasporeda letova, problemi u brojnim aviokompanijama postoje i zbog nedostatka posada. Kompanije se još od pandemije nisu oporavile ni u tom smislu, te vrlo često jednostavno nemaju dovoljno posada da bi se letovi i odradili. Kada pak dođe do velikih kašnjenja u redovnim operacijama, primjerice, zbog loših vremenskih uvjeta (koje ćemo spomenuti nešto kasnije), vrlo često posadama istječe radno vrijeme te se letovi, zbog nedostatka osoblja koje bi moglo zamijeniti planiranu posadu, jednostavno moraju otkazati. To je tek manji dio problema koji su danas realnost u aviokompanijama.
Zračne luke nisu izuzete i također direktno utječu na poremećaje u prometu. Brojne su zračne luke prezagušene u ljetnim mjesecima i jednostavno ne mogu prihvatiti i otpremiti sav promet, primjerice, problemi postoje i u Zagrebu gdje se trenutno odvijaju veliki radovi koje smo već spominjali više puta, no čak ni u Splitu, koji u špici ljeta ne obavlja radove, kapaciteti dostižu svoj vrhunac, prije svega zbog limitiranog prostora u samom putničkom terminalu, a osobito na stajanci zračne luke.
Ono još važnije jesu kompanije koje u zračnim lukama pružaju prihvat i otpremu putnika, prtljage i zrakoplova (eng. ground handling). Te kompanije već godinama diljem Europe imaju veliki nedostatak radne snage, a isto stvara velike probleme i u dvije velike hrvatske zračne luke. Problem nije lokalan, on je zaista prisutan u cijeloj Europi, a razlog tome jesu potpuno nekonkurentni uvjeti rada prema zaposlenicima. Samo za usporedbu, danas djelatnik u jednoj zračnoj luci koji radi na prijavi putnika na let zarađuje manje nego djelatnik u trgovačkom lancu. Pritom onaj u trgovačkom lancu uglavnom radi dvije smjene od po 8 sati, dok je u ground handling kompanijama normalan rad u 3 smjene (nerijetko rad iza ponoći te početak jutarnje smjene od 4 ujutro) koje često traju po 10 sati. Jasno, uvjeti nisu bolji ni za rad na ukrcaju prtljage i drugim poslovima, pa se brojni radnici odlučuju na promjenu posla zbog loših radnih uvjeta. Nedostatak ljudstva direktno utječe na kašnjenje zrakoplova u polasku što zatim utječe na sljedeću rotaciju zrakoplova, slotove, radno vrijeme posade i druge bitne čimbenike samog procesa.
Kontrola leta je također važna u ovom tekstu. Brojne zemlje nemaju dovoljno kontrolora leta što dovodi do redukcija kapaciteta zračnog prostora i time do odgođenog vremena polijetanja, što ponovno utječe na sve gore navedene.
Vremenski uvjeti također ne idu na ruku zračnom prometu. Od početka srpnja u Europi je zabilježeno čak 5 dana loših vremenskih uvjeta (obilna kiša, grmljavina i vjetar) što direktno utječe na odvijanje samog prometa. Kada se takva fronta nađe nad jednim velikim europskim čvorištem, primjerice Frankfurta, automatski dolazi do poremećaja u redovnom odvijanju prometa što utječe na stotine letova u tom trenutku, kao i sve ostale rotacije tog (pa čak i sljedećeg) dana.
Zračni promet sastoji se od brojnih procesa koji ovise jedni o drugima. U slučaju zakazivanja jednog sustava, dolazi do poremećaja (kašnjenja i otkazivanja) u prometu te se posljedice osjećaju na svim ostalim sudionicima samog procesa. Pronalazite li u ovom tekstu zajedničku povezicu? Radi se o ljudima. Bez dovoljno radnika (adekvatno plaćenih, s dobrim radnim uvjetima) promet ne može normalno funkcionirati, a kad se krene štedjeti upravo na ljudima, događa se raspad sustava koji se u konačnici prelama upravo na putnicima.
