Visoke temperature negativno djeluju na dišni sustav, posebno kod kroničnih bolesnika i djece.
Uz otežano disanje, krvne žile se šire, snižava se tlak, a kod naglih promjena temperature može doći i do infarkta.
U slučaju toplinskog udara dolazi do iznenadnog kolapsa organizma.
Kako biste izbjegli te nemile utjecaje na organizam, Civilna zaštita objavila je preporuke za zaštitu od vrućina.
Ponašanje prilikom velikih vrućina
Neke stvari o ponašanju tijekom visokih temperatura sigurno znate, no evo koje su sve preporuke.
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla.
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju.
- Možete se osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu-dvije leda.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima.
- Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Možete se zamotati u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i tekuće obroke, svježe voće, smoothie ili laganu juhu. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama.
Rashladite svoj dom
Preporučaju da se svakako rashladi prostor u kojem se živi, boravi ili radi. Izdali su i preporuke za poželjne optimalne temperature prostorija.
- Rashladite prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 stupnja danju, a ispod 24 stupnja noću.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja.
- Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce.
- Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
- Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Namjestite temperaturu tako da ne bude niža od 7 stupnjeva od vanjske.
- Električni ventilatori na temperaturama iznad 35 stupnjeva neće spriječiti zdravstvene teškoće, ali mogu pomoći u bržoj izmjeni zraka u večernjim satima.
Pijte dovoljno tekućine.
Sklonite se od vrućine
I konačno, iz Civilne zaštite svakako savjetuju da se sklonite od sunca u hlad, potražite sjenu i izbjevate fizičke napore.
Također, upozoravaju da nikako ne ostavljate djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
- Sklonite se u najhladniju prostoriju stana ili kuće, posebice noću.
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad, a ako morate raditi, onda to činite u najhladnije doba dana, obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
- Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
