Hrvatski birači danas četvrti put glasaju na europskim izborima. Od 300 kandidata, koliko ih se nalazi na 25 izbornih lista, izabrat će 12 zastupnika koji će ih idućih pet godina predstavljati u Europskom parlamentu.
Osim u Hrvatskoj, birat će ih i u inozemstvu, u 40 država, na ukupno 6751 biračkom mjestu, od kojih je 98 u inozemstvu.
Za razliku od nedavnih parlamentarnih izbora, na kojima su saborski zastupnici birani u 12 jedinica, na europskim izborima cijela Hrvatska te inozemstvo čine jednu izbornu jedinicu, a umjesto dva, u inozemstvu se glasa samo jedan dan, u nedjelju.
Zbog vremenske razlike, prva biračka mjesta otvaraju se u Australiji u subotu u 23 sata po hrvatskom vremenu. Posljednje se otvara i zatvara biračko mjesto u Los Angelesu, u ponedjeljak u 4 sata. Pravo odlučivanja tko će ih idućih pet godina zastupati u Europskom parlamentu u Bruxellesu ima 3.731.860 birača, što je gotovo 100.000 birača manje u odnosu na iste izbore prije pet godina.
Što ako nemate važeću osobnu?
S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3.515.100, bez prebivališta u njoj aktivno registriranih je 216.760 birača.
Svoj birački status, kao i biračko mjesto, možete provjeriti ovdje.
Birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i nisu podnijeli zahtjev za novom neće se nalaziti na izvatku iz popisa birača na biračkom mjestu i moći će glasati samo uz potvrdu za glasanje (tzv. plavu potvrdu), koju će na dan izbora moći ishoditi u nadležnom upravnom tijelu županije ili Grada Zagreba koje vodi registar birača prema mjestu njihova prebivališta. Potvrde izdaju nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, a popis lokacija pogledajte ovdje.
Bira se između 25 lista
Birati mogu između 25 lista, od kojih su 23 stranačke a dvije su nezavisne, odnosno liste grupe birača. Birač glasa tako da na glasačkom listiću zaokruži samo jednu od ponuđenih lista, a na njoj može zaokružiti i ime jednog kandidata kojeg želi, tj. može mu dati preferencijalni glas.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) mislilo je i na gluhe i slijepe birače. Kako bi im olakšalo glasanje, za slijepe i slabovidne birače pripremilo je zvučne snimke svih 25 izbornih lista, a za gluhe i nagluhe upute i obavijesti na znakovnom jeziku i s titlovima dostupne su na mrežnoj stranici DIP-a.
U izbornoj administraciji oko 70 tisuća osoba, 3676 promatrača
U izbornoj administraciji, odnosno tijelima koja će provoditi izbore za Europski parlament, bit će angažirano oko 70.000 osoba, izbore će promatrati 3676 promatrača.
U prvom dijelu poprilično mlake kampanje stranke i kandidati na svoja su predstavljanja biračima potrošili oko 600.000 eura, no koliki će biti ukupan iznos, znat će se tek u srpnju, kada objave cjelovite financijske izvještaje.
Prvi rezultati izbora za Europski parlament znat će se tek u nedjelju u 23 sata, nakon što se zatvore biračka mjesta u Italiji, čiji birači posljednji glasaju.
Iako će glasovi, vjerojatno, biti prebrojeni, raniju objavu priječi zakon koji kaže da izborna tijela država članica EU, u našem slučaju DIP, ne smiju objavljivati izborne rezultate prije nego što se zatvore biračka mjesta u državi članici Unije čiji birači posljednji glasaju. U EU najkasnije se zatvaraju biračka mjesta u Italiji, i to u 23 sata, pa se rezultati izbora ne smiju objavljivati prije nego što se zatvore biračka mjesta u toj državi, objasnio je DIP.
Osam biračkih mjesta na području Samobora radit će dulje
Biračka mjesta u Hrvatskoj bit će u nedjelju otvorena od 7 do 19 sati, uz izuzetak osam biračkih mjesta na području Samobora koja će biti otvorena do 20:30. Razlog tomu je automobilističko natjecanje Zagreb Delta Rally, zbog kojega se tijekom izborne nedjelje, određeno vrijeme, tim mjestima neće moći pristupiti.
Izbori za Europski parlament, na kojima će u četiri dana glasati do 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU, započeli su u četvrtak, a Nizozemska je bila prva zemlja koja je glasala.
U petak se glasalo u Irskoj, a danas su uslijedile Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana, 7. i 8. lipnja odnosno 8. i 9. lipnja.
Za kršenje izborne šutnje velike kazne
Do nedjelje u 19 sati na snazi je izborna šutnja. Zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Isto vrijedi i za objavljivanje fotografija izbornih sudionika u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua.
Za one koji će kršiti izbornu šutnju na europskim su izborima, za razliku od parlamentarnih, propisane kazne, od 398 eura za fizičku osobu, od 1327 do 3981 eura za kandidata na izborima i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 13.272 do 66.361 eura za pravnu osobu, primjerice, političku stranku.
