Na Sveučilištu u Zadru održana je međunarodna znanstvena konferencija „Early modern nautical charts: information sources, navigation means and communication media“ (Ranonovovjekovne pomorske karte: izvori informacija, navigacijska sredstva i komunikacijski mediji).
Brojni ugledni znanstvenici, među njima i predsjednik Međunarodnoga kartografskog društva profesor Georg Gartner, raspravljali su o ranonovovjekovnim pomorskim kartama kao važnom obliku kartografskog izražavanja i komunikacijskom mediju usmjerenom na morska područja, otoke i obalu kopna, ali i bili gosti izložbe starih pomorskih karata i plovidbenih priručnika „Navigacija pomoću slika i zapisa“, koja je priređena u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.
Autori izložbe su rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić i prof. dr. sc. Milorad Pavić s Odjela za povijest, uz tehničku podršku djelatnika Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice Tomislava Blaževića, Davida Lonića, Milenke Rogić, Tamare Šarić-Šušak, Tomislava Vrsaljka i Ivane Župić-Baždarić.
– Zahvaljujem profesoru Gartneru koji je s nama, ravnateljima ustanova Marijani Senkić Klapan i Anti Gveriću koji su rado prihvatili prijedlog da se izloži bogata građa koja se čuva u njihovim ustanovama, a na razne način se dotiče pomorstva, osobito onog dijela koji se odnosi na navigaciju. Izložbu smo nazvali „Navigacija pomoću slika i zapisa“. Naravno, da bi se plovilo nije dovoljno imati samo informacije zabilježene na karti, niti one koji se nalaze u knjigama, nego treba poznavati i brod na kojem se kojem se pomorac nalazi, a u vrijeme na koje se izložba odnosi to su uglavnom bili jedrenjaci. Isto tako bilo je potrebno poznavati sve one prirodne i društvene čimbenike koji su omogućavali da ta plovidba bude kvalitetno planirana i provedena. Raskorak između plana i provedbe često ovisi o datostima na koje se nije moglo utjecati, istaknuo je u pozdravnoj riječi rektor Faričić.
Ravnateljica Senkić-Klapan istaknula je kako je kartografska građa iz fonda Znanstvene knjižnice predstavljena na ovoj izložbi dragocjeno knjižnično blago, koje čini ovu knjižnicu jednim od najvažnijih hrvatskih hramova kulture, dok je Gverić dodao kako je to samo „kapu u moru“ onoga što se čuva u ovoj zgradi koju dijele dvije ustanove.
– Zadar je svojim položajem upućen od početka na more, a ono što je sačuvano u zadnjih tisuću godina je građa koja je bilježila informacije i događaje o upućenosti Zadra na more, pa tako i darovnica stara tisuću godina u kojoj kralj Petra Krešimir IV. spominje naše „more jadransko“ prilikom dodjele, danas bismo rekli, koncesije na pomorskom dobru. Mnoštvo je gradiva u kojem se spominju informacije o moru, bilo o ribarstvu ili transportu. pogotovo od vremena Mletačke uprave. Karte su iz nešto novijeg razdoblja, ali istraživači znaju da je golemo blago sačuvano na policama ove zgrade, rekao je Gverić, najavljujući kako se planira digitalizirati i postaviti online veliki dio kartografskog gradiva.
Izložba je organizirana u sklopu znanstvenih aktivnosti na znanstvenom projektu IP-2020-02-5339 Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora: izvor spoznaja, sredstvo navigacije i medij komunikacije (NACHAS) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru može se razgledati do petka 31. svibnja.
