Nižu se rekordno topli mjeseci, jedan za drugim, zimu skoro da nismo niti osjetili. Ovoga vikenda temperature bliže ljetnima nego proljetnima. O temperaturnim rekordima koji su sve češći u HTV-ovom Dnevniku govorili su klimatolog prof. dr. sc. Branko Grisogono i oceanografkinja dr. sc. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Klima je sve toplija i sve je više ekstrema.
– Ovo je rekordan dio travnja otkad postoje mjerenja. A to se može očekivati i dalje jer El Niño i dalje traje, a plinovi staklenika koje čovjek proizvodi ne opadaju značajno. I dalje se betonira, asfaltira, postoje ratovi, eksplozije, kazao je prof. dr. sc. Branko Grisogono.
U Dalmaciji, tako i u Splitu, mnogi već uživaju u kupajući se u moru. Međutim, Jadran, isto tako bilježi trend zagrijavanja i rasta temperature, barem na onom površinskom dijelu.
– Podaci pokazuju upravo to. Temperatura mora raste, posebice površinska temperatura mora. Mjerenja koje provode Institut za oceanografiju i ribarstvo na kojemu i ja radim, već zadnjih 40 godina pokazuju da je taj porast temperature bio oko 1,8 stupnja na površini mora, rekla je oceanografkinja dr. sc. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Istaknula je da je alarmantno što se i u dubinama mora bilježi rast temperature.
-Sigurno će utjecati na morski život, zato što bilo koji stres koji vi uvedete u morski život, to utječe na njih isto tako, dodala je.
Zanimljiv je podatak da posljednjih 10 godina raste i salinitet mora.
– Posebice površinski salinitet, prvenstveno zato što u zadnjih desetak godina bilježimo češće suše negoli kišnih razdoblja i onda to utječe na to da more isparava, a kako isparava onda salinitet raste, pojasnila je.
Trebamo li se brinuti što nas čeka ovoga ljeta?
I Hrvatsku su pogodile visoke temperature od gotovo 30 stupnjeva.
– Barem do šestog mjeseca trebamo brinuti kako će ići, jer drugu polovicu šestog mjeseca možda El Niño prijeđe u neutralnu fazu, a to bi onda značilo da bi nekako mogla biti normalnija druga polovica ljeta, kazao je klimatolog Grisogono.
Dodao je da ne treba još govoriti o takvim prognozama.
– Mi imamo tri, četiri, pet klimatskih područja, ovisi kako se kaže i kako se definira. Međutim, na svjetskoj razini porast temperature se nezaustavljivo diže i postoje neke projekcije koje kažu da bi ovo mogla biti druga najtoplija godina od kad postoje mjerenja, ali kažem, to su daleke projekcije, tek su prošla tri mjeseca i sedam dana, otkrio je.
Visoke temperature u posljednja tri mjeseca nastavak djelovanja El Niña koji je došao prošle godine, krajem petog, odnosno početkom šestog mjeseca.
– Vidjeli smo kako je bila jesen, imali smo ono po tri, četiri tjedna jaku južinu s malim tu i tamo prekidima, jer u sve toplijoj klimi pomiču se prema sjeveru putanje ciklona i anticiklona, a naše izvantropske ciklone su jako nesimetrične, imaju puno veći taj topli sektor, tako da više nam dolazi toplog zraka nego hladnog, pojasnio je klimatolog.
Strani morski organizmi nastanjuju Jadran
Već niz godina svjedoci smo da svakojaki morski organizmi koji nisu baš svojstveni za Jadran, već za neka toplija mora, ipak dolaze i na našu obalu i u naše more. Ako se nastave takvi trendovi, kako bi to moglo utjecati na domicilnu floru i faunu?
– Ako dođe neka invazivna vrsta koja će se hraniti s domicilnim vrstama, onda sigurno to neće biti dobro za domicilne vrste. Već je nekoliko takvih slučajeva zabilježeno u Jadranu, istaknula je Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
– No postoji još jedna bitna stvar, s tim porastom temperature mora, isto tako porastom saliniteta i s time što slabe bure, onda vam se i procesi u moru, fizikalni procesi vam oslabljuju i onda se događa da imate i manje kisika i u dubljim slojevima, što je prije bio česti slučaj da je bilo više kisika nego što je danas, pojasnila je.
Velike vrućine, ali i nevremena – na što trebamo biti spremni?
Prošloga ljeta usred velikih vrućina, Hrvatsku su pogodila i jaka nevremena koja su nanijele veliku štetu.
– Svakako treba biti spreman na takve ekstremne događaje, na superćelijske kumulonimbuse i na bujične poplave. Znači, srednja temperatura vrlo sporo ide naprijed, ali onda se javljaju jaki špicevi i olujna nevremena. Znači, mi možemo iz perioda suša od par mjeseci dobiti područja s poplavama, zaključio je klimatolog Grisogono.
