Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je javno savjetovanje o Nacrtu Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2024./2025.
Prema prijedlogu, nastavna godina počet će 2. rujna 2024., a završiti 18. lipnja 2025., odnosno 23. svibnja 2025. za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište trajat će od 2. rujna 2024. do 20. prosinca 2024., a drugo od 7. siječnja 2025. do 18. lipnja 2025. Nastava je planirana u 175 nastavnih dana, a za maturante u 160 nastavnih dana.
Jesenski odmor za učenike je 31. listopada 2024. godine. Nastava počinje 4. studenoga 2024. godine. Prvi dio zimskoga odmora za učenike počinje 23. prosinca 2024. godine i traje do 3. siječnja 2025. godine, s tim da nastava počinje 7. siječnja 2025. godine.
Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 24. veljače 2025. godine i završava 28. veljače 2025. godine, s tim da nastava počinje 3. ožujka 2025. godine. Proljetni odmor za učenike počinje 17. travnja 2025. godine i završava 25. travnja 2025. godine, s tim da nastava počinje 28. travnja 2025. godine, piše Index.
Javno savjetovanje traje do 13. travnja 2024.
Ljetni odmor počinje 19. lipnja 2025. godine, osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu, što se utvrđuje godišnjim planom i programom rada škole.
Javno savjetovanje otvoreno je do 13. travnja 2024. godine, a nastavnici škola na obali već su izrazili nezadovoljstvo ranim početkom školske godine i njezinim kasnim završetkom.
“Smatram da prijedlog stavlja u izuzetno nepovoljan položaj učenike i radnike u školama u županijama u kojima se mnoštvo stanovnika izravno i neizravno bavi turističkom djelatnošću. Ovako rani početak školske godine će mnoge ostaviti bez potrebne radne snage, a srednjoškolce bez prihoda koji su prijeko potrebni obiteljima u današnje vrijeme”, napisala je jedna nastavnica.
“Predlažem da se kod početka i završetka nastavne godine te određivanja odmora/praznika uzme u obzir činjenica da u priobalju jedan dio učenika srednjih škola tijekom ljetne sezone radi preko učeničkih servisa, čime u nedostatku radne snage u turizmu pridonose poboljšanju obavljanja gospodarske djelatnosti te sebi osiguravaju džeparac. Odlazak na skijanje nije svima imperativ. Smatram da početak školske godine planiran za 2. rujna kao i završetak planiran za 18. lipnja nisu pogodni za učenice i učenike u osnovnim i srednjim školama priobalnih županija”, kaže drugi prosvjetni radnik.
Nastavnici: Većina škola nema klime, u lipnju dišemo na škrge
“Nikako se ne slažem s prijedlogom Kalendara jer on ne ide na ruku dalmatinskim školama. Nekad je nastava započinjala sredinom rujna, a mi se sad sve vise približavamo 31. 8. I sami znate koliko na obali traje sezona. Većina škola ni nema klime, gradovi i mjesta su puna turista, a mi se kuhamo, dišemo na škrge i preživljavamo prva dva tjedna s potpuno dekoncentriranim učenicima koji sve što pitaju jest smiju li u WC puniti boce vodom, a potom u studenom i veljači – sjedimo kod kuće”, dodaje treća osoba.
“Svake godine školski kalendar se produžuje, kao i broj nastavnih sati i dana. Već nekoliko godina za redom učenici u 6. mjesecu sjede u učionicama ne radeći ništa od gradiva – gradivo koje se trebalo odraditi bude prebačeno. U slučaju da se gradivo odradi, učenici i dalje moraju tratiti vrijeme u školi. Školski kalendar i program bi se trebali uskladiti, a ne produljivati kako bi se nadoknadilo izgubljeno”, komentar je četvrtog nastavnika.
Pedagoginja: Drugi dio zimskih praznika prekida učenicima ritam i kontinuitet učenja
Jedna pedagoginja negoduje zbog drugog dijela zimskih praznika.
“Ti dani bi se trebali preusmjeriti tako da se ili produže praznici za Božić, s obzirom na to da ionako prvi tjedan drugog polugodišta velik broj učenika ne dođe na nastavu zbog obiteljskih putovanja, ili da škola započne 9.9., umjesto 2.9. Smatram da drugi dio zimskih praznika nije potreban jer se učenici uhodaju u školsku svakodnevicu i učenje te im praznici prekinu ritam, kontinuitet učenja i koncentraciju, da bi odmah nakon mjesec i pola išli ponovno na praznike”, poručila je.
