Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2023. godini ostvareno više od 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja, što u odnosu na 2022. predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. Dodajmo kako navedeni ukupni rezultat svih smještajnih kapaciteta u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata, dok je u samim komercijalnim objektima, odnosno hotelima, kampovima i objektima u domaćinstvu u odnosu na 2019. godinu ostvaren rast u noćenjima od 1,2 posto.
– Hrvatska je u prošloj godini dodatno učvrstila svoju poziciju kao jedna od najpoželjnijih europskih destinacija, a navedeno osim rezultata turističkog prometa dokazuju i drugi pokazatelji, poput prihoda od turizma koji također rastu i za koje se predviđa da će biti rekordni. Uzimajući u obzir trenutno stanje na emitivnim tržištima, kao i globalnu geopolitičku te makroekonomsku situaciju, možemo reći kako će 2024. biti izazovna godina, ali i godina u kojoj kroz provedbu naših promotivnih aktivnosti i kampanja planiramo zadržati konkurentnost hrvatskog turizma kroz poticanje održivosti i kvalitete, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, pritom zahvalivši svim turističkim djelatnicima na još jednoj izvrsnoj turističkoj godini.
Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, u prošloj je godini najviše noćenja ostvareno u Istri (30 milijuna noćenja, što je +2% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (20,2 milijuna noćenja, što je +3% u odnosu na 2022.) te na Kvarneru (18,5 milijuna noćenja, što je +1% u odnosu na 2022.).
– Zadovoljni smo turističkim prometom i financijskim rezultatima u 2023. godini, kao i činjenicom da smo u prošloj godini realizirali niz iznimno važnih aktivnosti, koje će doprinijeti daljnjem upravljanju razvojem turizma. Imali smo najbolju predsezonu u povijesti te iznimno uspješnu i posezonu, što je pokazatelj kako smo na dobrom putu ostvarenja cjelogodišnjeg turizma što je jedan od naših glavnih strateških ciljeva. Uz to, donesen je prvi krovni Zakon o turizmu, kojim smo dobili alate za upravljanje turizmom u smjeru održivosti te smo uz osigurana financijska sredstva, što kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a što kroz Državni proračun, stvorili sve preduvjete da 2024. godinu dočekamo s velikim optimizmom za još snažniju realizaciju svih naših ciljeva, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Poraste u noćenjima bilježe još i Zadarska županija s 15,2 milijuna realiziranih noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 8,6 milijuna realiziranih noćenja te Ličko-senjska županija s 3,4 milijuna realiziranih noćenja. Pritom je u gradu Zagrebu lani ostvareno 2,5 milijuna noćenja, što predstavlja rast od +13 posto u donosu na 2022., dok je na ostatku kontinenta lani ukupno ostvareno preko 2.6 milijuna noćenja, što također predstavlja rast od +13 posto u odnosu na 2022. Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja u prošloj godini ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu.
Gledano prema tržištima, u prošloj su godini najviše noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke (23,6 milijuna noćenja), Hrvatske (13 milijuna noćenja), Slovenije (10,6 milijuna noćenja), Austrije (8,4 milijuna noćenja), Poljske (6,7 milijuna noćenja), Češke (5,5 milijuna noćenja), Italije (4,2 milijuna noćenja), UK-a (3,7 milijuna noćenja), Mađarske (3,6 milijuna noćenja), Slovačke (3,3 milijuna noćenja) te Nizozemske (3,1 milijun noćenja).
Prema podacima sustava eVisitor, tijekom prosinca prošle godine u Hrvatskoj je ukupno ostvareno preko 394 tisuće dolazaka i 938 tisuća noćenja, što u odnosu na 2022. predstavlja rast od +17 posto u dolascima i +10 posto više u noćenjima.
U prosincu su najviše noćenja ostvarili gosti s tržišta Hrvatske (316 tisuća noćenja), Slovenije (99 tisuća noćenja), Austrije (85 tisuća noćenja), BiH (66 tisuća noćenja), Njemačke (62 tisuće noćenja) te Italije (47 tisuća noćenja), a najpopularnije destinacije po kriteriju ostvarenih noćenja u prosincu su Zagreb, Opatija, Split, Dubrovnik, Poreč, Rovinj i Zadar.
Dodajmo i to kako je novogodišnju noć u Hrvatskoj dočekalo gotovo 90 tisuća gostiju, što je za oko 12 posto više od broja gostiju koji su u Hrvatskoj dočekali sada već prošlu 2023. godinu.
