Ususret svetkovini Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, koja se obilježava 8. prosinca, posebna se pažnja i ove godine usmjerava na najstariju franjevačku crkvu u Dalmaciji – crkvu sv. Frane u Zadru. U tom se sakralnom prostoru blagdan Bezgrešnog začeća svečano slavi još od 13. stoljeća, odnosno stoljećima prije nego što je Crkva tu vjersku istinu službeno proglasila dogmom.
Bogata povijest zadarskog samostana usko je povezana s likom Nikole IV., prvog pape franjevca koji je potekao upravo iz samostana sv. Frane. Papa Nikola IV., koji je petrovsku službu obnašao od 22. veljače 1288. do 4. travnja 1292. godine, prema predaji je svojoj matičnoj crkvi nakon izbora darovao drveni kip Bezgrešnog začeća za istoimeni oltar.
Iako je papin drveni kip tijekom stoljeća nestao ili propao, povijesni zapisi navode kako je zamijenjen srebrnim reljefom izrađenim u drugoj polovici 16. stoljeća, i to prema uzorku originalnog kipa. S tim se drvenim kipom povezuje i zlatna kruna koja potječe iz 13. stoljeća. Kruna u donjem dijelu ima specifičan obruč s rupicama koje su služile za njezino učvršćivanje na drvenu podlogu, a nakon što je kip zamijenjen, kruna je prebačena na novi srebrni reljef.
Zanimljiv detalj otkriva fra Stipe Nosić, navodeći kako je vijenac sa zvijezdama, koji se danas nalazi na reljefu, izrađen u 18. stoljeću, znatno kasnije od samog reljefa. Dimenzije tog vijenca prilagođene su upravo staroj „papinoj kruni“, pa su tako stoljećima i vijenac i kruna zajedno krasili Gospin lik.
O toj simbiozi svjedoče fotografije nastale prije izložbe „Milost susreta“, održane u zagrebačkim Klovićevim dvorima krajem 2010. godine, kao i katalog zadarskih konzervatora iz istog razdoblja. Međutim, nakon restauracije 2010. godine, kruna više nije vraćena na reljef.
Razlog tog postupka pojašnjava bilješka pronađena uz krunu u jednom od samostanskih trezora, datirana na 24. svibnja 2012. godine. Na papiriću ispisanom pisaćim strojem stoji objašnjenje restauratora Sandija Kotlara: „Kruna koja je bila na srebrnom reljefu Gospe Bezgrešnog Začeća, restaurirana 2010. Vratio restaurator Sandi Kotlar. Nije stavljena na reljef jer je manje vrijednosti i prekriva lik Majke Božje vrhunske vrijednosti.“.
Danas se taj vrijedni povijesni artefakt, koji tradicija izravno veže uz papinski dar iz 13. stoljeća, čuva pohranjen u samostanskom trezoru, odvojen od reljefa na kojem je stoljećima stajao.
