Republika Hrvatska postala je zemlja bez minske opasnosti ispunivši obvezu razminiranja preuzetu kao država stranka Ottawske Konvencije odnosno Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju (NN 7/1998).
Time je ispunjena jedna od temeljnih humanitarnih obveza iz članka 5. Konvencije — pronalazak i uništavanje svih protupješačkih mina u miniranim područjima pod jurisdikcijom ili nadzorom države, izvijestilo je Ministastvo unutarnjih poslova.
S Hrvatskom je sada ukupno 32 države stranaka Konvencije ispunilo ovu obvezu, od čega osam u Europi.
Najavljujući ovo postignuće, prigodom obilježavanja Dana civilne zaštite u Zagrebu, naglašeno je kako završetak poslova razminiranja predstavlja ispunjenje pravne obveze, ali i duboke humanitarne odgovornosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom izjavio:
„Završetkom naših obveza iz članka 5., Hrvatska ispunjava obećanje dano svojim građanima još 1998. godine, kada smo prihvatili obvezivanje ovim ugovorom. Ovo postignuće odražava desetljeća dosljedne političke volje, nacionalnog vlasništva nad procesom razminiranja te partnerstva s operativnim organizacijama, odnosno blisku suradnju s međunarodnim dionicima u ostvarivanju jasnog humanitarnog cilja — uklanjanja prijetnje protupješačkih mina i zaštite budućih generacija.
Nakon gotovo 30 godina završili smo aktivnosti uništavanja svih protupješačkih mina u miniranim područjima, a Republika Hrvatska postala je zemlja bez minske opasnosti. Pronađeno je i uništeno gotovo 107.000 mina te 470.000 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava. To nije samo tehnički uspjeh, nego i ispunjena moralna obveza prema žrtvama i njihovim obiteljima.
Kako bismo prevladali preostale izazove u međunarodnom kontekstu provedbe Konvencije, poglavito nakon formalnog povlačenja iz sporazuma pet europskih zemalja poradi ruske agresije na Ukrajinu, moramo se voditi primjerom onoga što je Republika Hrvatska postigla i naučila tijekom gotovo tri desetljeća — i to moramo učiniti zajedno. Republika Hrvatska nastavit će transparentno, kao i do sada, provoditi svoje obveze iz Konvencije s posebnim naglaskom na pomoć žrtvama mina, zagovaranje te međunarodnu suradnju i pomoć, doprinoseći na najbolji mogući način zajedničkom cilju: svijetu bez mina. Čak i u ovim izazovnim vremenima, humanitarni imperativi koji su nas okupili ostaju od presudne važnosti.”
Hrvatska je također ponovno potvrdila svoju kontinuiranu potporu potpunoj provedbi i univerzalizaciji Konvencije, naglašavajući trajnu važnost humanitarnih obveza u području kontrole koonvencionalnog naoružanja u složenom i promjenjivom međunarodnom sigurnosnom okruženju.
Pozdravljajući ovu objavu, predsjednica Konvencije, stalna predstavnica Republike Zambije pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, Njezina Ekscelencija Eunice M. Tembo Luambia, čestitala je Hrvatskoj u ime država stranaka:
„Ispunjenje obveza iz članka 5. od strane Republike Hrvatske predstavlja važnu prekretnicu za Konvenciju i za globalnu zajednicu posvećenu pitanjima razoružanja, kontrole i neširenja konvencionalnog oružja. Ono pokazuje da države stranke mogu ispuniti svoje obveze i ostvariti konkretne rezultate za svoje građane. Srdačno čestitam Hrvatskoj na ovom postignuću i pohvaljujem njezinu čvrstu predanost humanitarnim ciljevima Konvencije.
Kao država koja je i sama bila pogođena minama, Zambija vrlo dobro razumije da završetak razminiranja u Hrvatskoj predstavlja ključan korak u njezinom poslijeratnom oporavku te ga smatra snažnim primjerom dugoročne predanosti humanitarnom razoružanju.”
Predmetna Konvencija usvojena je u Oslu, a potpisana u Ottawi 1997. godine. Stupila je na snagu prije 27 godina, 1. ožujka 1999. godine, a Republika Hrvatska ratificirala ju je među prvim državama u svijetu 20. svibnja 1998. godine. Riječ je o vodećem humanitarnom sporazumu posvećenom pitanjima razoružanja, kontrole i neširenja konvencionalnog oružja čiji je cilj okončati patnju i stradanja uzrokovana protupješačkim minama zabranom njihove uporabe, skladištenja, proizvodnje i prijenosa, osiguravanjem njihova uništavanja te pružanjem pomoći žrtvama. Države stranke do danas su zajednički uništile više od 53 milijuna protupješačkih mina. Provedba Konvencije pridonijela je miru i razvoju tako što je milijarde četvornih metara zemljišta ponovno učinila sigurnima za ljudske aktivnosti te osigurala potporu osobama stradalima od ovog oružja.
