Niže cijene od ovih ne mogu, kažu pekari pa tako danas jedna kiflica košta koliko je donedavno stajala cijela štruca kruha. “Cijene pekarskih proizvoda ne mogu trenutačno biti niže, jer je sve ostalo skupo. Ne očekujemo da će u budućnosti cijene padati. Dvije godine u nazad sir je bilo u pola jeftiniji nego sada, kvasac, brašno – sve je duplo skuplje”, govori za RTL Danas suvlasnik pekarnice u Zagrebu Drilon Samahodaj.
Iako su već sad za mnoge građane cijene napuhane, više ne bi trebale rasti. “To je to, cijene su sad dosegle svoj maksimum, za sada je to to. U Europi su cijene pekarskih proizvoda puno veće nego kod nas, a oni pšenicu možda čak jeftinije nabavljaju nego mi”, tvrdi Samahodaj.
Prema podacima FINA-e, u Hrvatskoj je prošle godine u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača poslovao 931 poduzetnik, a ostvarili su 934,6 milijuna eura konsolidiranih prihoda ili 18,4 posto više nego godinu ranije, dok je konsolidirana dobit iznosila 51,6 milijuna eura, što je rast od 390,4 posto. Ukupni prihodi tih poduzetnika ostvareni u 2023. godini iznosili su 934,6 milijuna eura, što je povećanje za 18,4 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.
U istom razdoblju poduzetnici su povećali i ukupne rashode, za 13,1 posto, na 875,7 milijuna eura. Tako je ostvaren pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 51,6 milijuna eura, što je gotovo pet puta više u odnosu na 2022. godinu, kada je bio 10,5 milijuna eura. Od ukupnog broja poduzetnika u promatranoj djelatnosti, s dobitkom su poslovala 702 ili 75,4 posto.
“Uđeš u pekaru, kupiš nekoliko pekarskih proizvoda i potrošiš 10 eura“, govori Zagrepčanka Gordana.
Prema podacima Fine, najveću konsolidiranu dobit razdoblja ostvarila je Pekara Dubravica, u iznosu od 3,7 milijuna eura, a slijedi Bobis s 3,6 milijuna eura. Na trećem mjestu po zaradi je Mlinar s 3,3 milijuna eura, slijedi Klara s 2,6 milijuna eura, te Pekar Tomo kojem je dobit 873 posto veća, odnosno dobit mu je 1,4 milijuna eura. Pekar Tomo iz Vinkovaca je i najveći izvoznik s 28,2 milijuna eura.
Među 931 poduzetnikom u djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, najveće ukupne prihode ostvario je Mlinar, 142,1 milijun eura, što je 15,2 posto udjela u ukupnim prihodima promatrane djelatnosti, navodi Fina.
Statistika je jedno, a stvarno stanje nešto potpuno drugo – tvrde stručnjaci. “Vidimo da je u sektoru pekarstva dobit peterostruko veća nego lani, međutim realno možemo ustvrditi da je ovo prevelika brojka i da se vjerojatno radi u strukturi dobiti o prodaji nekretnina, zemljišta… i ovi podaci nisu realni, sektor je nije mogao ostvariti iz redovnog poslovanja”, objašnjava za RTL Danas direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Bez obzira na cijene, prodaja raste jer prosječan Hrvat na godinu pojede 62 kilograma pekarskih proizvoda, a svaki peti koji kupimo dolazi iz uvoza.
“Ne vidimo pad proizvodne na domaćem tržištu, uvoz je duplo veći nego prije ulaska u EU, što znači da Hrvati jako puno jednu kruha i pekarskih proizvoda. Moramo ustvrditi da je to nešto što im je priuštivo i predstavlja obrok – bilo studentu, đaku ili prosječnom Hrvatu“, zaključuje Barišić.
Pekarska industrija u Hrvatskoj zapošljava gotovo 15 tisuća ljudi, a plaća zaposlenih je čak 30 posto manja od prosječne i iznosi tek 755 eura.
