Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru poziva vas na sudjelovanje u programu proljetnog izdanja Dana etnologije i antropologije, kojim se nastoji promovirati studij etnologije i antropologije te otvoriti sveučilišne prostore zgrade SEP-a događanjima otvorenima za stručnu i širu javnost. Dani etnologije i antropologije održavat će se od 24. do 28. ožujka 2025. godine, većinom u prostorijama SEP-a (Š. Vitasovića 1).
Program započinje u ponedjeljak, 24. ožujka u 17h otvorenjem izložbe „Priče iz Tehničke“, uz uvodno izlaganje asistenta Tomislava Augustinčića. Riječ je o izložbi nastaloj na temelju studentskih istraživanja sjećanja bivših učenika i profesora Tehničke škole. Posjetitelji će moći pročitati neke od priča iz „stare Tehničke“, saznati više o događanjima koje opisuju, te zapisati svoja sjećanja.
U utorak, 25. ožujka u 10h, zadarska koreografkinja i multimedijska umjetnica Matea Bilosnić i dramaturginja Nikolina Rafaj s Akademije dramskih umjetnosti te profesori Katica Burić Ćenan i Mario Katić sa Sveučilišta u Zadru sudjelovat će u razgovoru „Od rituala do teatra i natrag. Mirila kroz plesnu koreografiju“, u kojoj će predstaviti i raspraviti istraživačko-umjetničku suradnju na interpretaciji fenomena mirila. Uz razgovor, predstavit će i video koji dokumentira plesne intervencije u baštinske lokalitete.
U utorak u 17h, dr. sc. Jelena Ivanišević i dr. sc. Tomislav Oroz će, zajedno sa studentima, sudjelovati u tribini „Etnografska prtljaga“, šestoj po redu, u kojem će predstaviti svoja iskustva boravka i istraživanja u Maroku, osobito u gradu Chefchaouen, „Plavom gradu“, te zapadnom području regije Rif.
U srijedu, 26. ožujka u 17h, održat će se radionica posvećena materijalnim i nematerijalnim aspektima plovidbe latinskim jedrom u tradicijskoj gajeti, koju će voditi Tomislav Tičić i Nikola Vuletić. Radionica se održava u suradnji s udrugom Kanata – Udruga za istraživanje i zaštitu maritimne baštine, koja je nositelj kulturnog dobra „Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale“. Sastanak za sudionike je pred portom zgrade SEP-a, a prema vremenskim mogućnostima, radionica će uključivati i pokaznu plovidbu po Jazinama.
Isto u srijedu, u 17:30h, u zgradi SEP-a održat će se razgovor o knjizi „Prekarnost – Priče iz Ubera“ dr. sc. Senka Božić Vrbančić, u kojem će uz autoricu sudjelovati i dr. sc. Sanja Đurin (Institut za etnologiju i folkloristiku) i dr. sc. Tomislav Oroz (Sveučilište u Zadru). Riječ je o knjizi nastaloj kada se nakon loma stopala i medicinskih komplikacija koje su uslijedile sveučilišna profesorica svaki dan vozila na terapiju. Pritom je čavrljala s vozačima i vozačicama Ubera, prekarnim radnicima čiji rad organizira algoritam tj. Uberova aplikacija. Prateći njezine razgovore, fragmente koje je kasnije zabilježila, pred nama se otvara široka lepeza života. Iako su neki vozači uvjereni da su dosegli neoliberalni ideal slobode (”ja sam svoj šef, ja gospodarim svojim vremenom“) nešto ih tišti, izaziva gađenje prema stanovitim pojavama u društvu, kao i neosviještenu želju za bijegom. Unatoč svim raznolikostima, kroz skupljene fragmente provlači se motiv prekarnosti, osjećaj nesigurnosti života.
Povodom Dana Sveučilišta, u četvrtak, 27. ožujka, Odjel za etnologiju i antropologiju sudjelovat će s događanjem „Etnologija i igre“, u kojem će povezati znanja o zadarskim igrama od prije sto godina sa suvremenim mladima, tradicije sa suvremenim tehnologijama. Sudionici će tako moći igrati igru mlin, posebno izrađenu na 3D printeru, te saznati više o PC igri „Bura: The Way the Wind Blows“, inspiriranoj podjednako dalmatinskom obalom i sredozemnim predajama.
Konačno, u petak, 28. ožujka, Dani etnologije i antropologije završavaju gostujućim predavanjem doktorandice Jenie Gorbanenko s University of Trinity College u Londonu, naslovljeno „An Introduction to the Anthropology of Religion in Outer Space“, koje će se održati na engleskom jeziku. Predavanje je dio njezinog doktorskog istraživanja, a bavi se pitanjem susreta ruskog pravoslavlja sa zajednicom ljudi koji sudjeluju u istraživanjima svemira. Kako se religije prilagođavaju širenju ljudskog staništa van Zemlje, koji su odnosi religije s društvenim promjenama i znanosti, kako antropologija može doprinijeti razumijevanju ovih tema – neka su od pitanja kojima će se Gorbanenko baviti u svojem izlaganju.
