Prema novoj europskoj studiji objavljenoj u medicinskom časopisu The Lancet, Hrvatska prednjači po stopi smrtnosti povezanoj s vrućinama – s čak 27 preuranjenih smrti na 100.000 stanovnika godišnje, što je tri puta više od europskog prosjeka. Najteže je pogođen Osijek, s rekordnih 41 smrt godišnje zbog toplinskog stresa, čime je postao najrizičniji grad za život tijekom vrućina u cijeloj Europi.
Istraživanje je provedeno u 854 europska grada s više od 50 tisuća stanovnika, uključujući i sedam hrvatskih, među kojima je i Zadar. U dijelu analize koji se odnosi na zagađenje zraka, Zadar se svrstava među gradove s izraženim zdravstvenim posljedicama – oko 30 ljudi godišnje u tom gradu umire prerano zbog loše kvalitete zraka, odnosno zbog prekoračenja preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
Zajedno sa Zagrebom, Osijekom, Slavonskim Brodom, Splitom, Rijekom i Pulom, Zadar je dio skupine hrvatskih gradova koji su prepoznati kao žarišta prekomjerne smrtnosti uzrokovane zagađenjem. Za usporedbu, u Zagrebu bi se – kada bi se postigla preporučena kvaliteta zraka – moglo izbjeći do 700 smrti godišnje, u Osijeku oko 100, a u Zadru 30.
Autori studije ističu kako su urbanizacija, nedostatak zelenih površina i klimatske promjene glavni faktori koji pogoršavaju zdravstvene rizike. Dok gradovi poput Barcelone i Berlina aktivno šire zelene zone, u Hrvatskoj zelena urbana obnova tek ulazi u planiranje, unatoč tome što je za te projekte osigurano 135 milijuna eura iz EU fondova do 2027. godine.
Studija upozorava da se zdravstveni teret uzrokovan vrućinama i zagađenjem zraka neće smanjivati, već rasti – osobito u betonom zagušenim gradovima bez prirodne zaštite i hlada. Hrvatski gradovi, uključujući Zadar, moraju hitno reagirati i prilagoditi urbanističke politike kako bi se spriječile daljnje nepotrebne smrti i zaštitilo zdravlje stanovnika u godinama koje dolaze, piše Večernji list.
