U Hrvatskoj su već godinama određene djelatnosti posebno pogođene nedostatkom radne snage. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u razdoblju od I.-XI. 2024. godine, najveća potražnja za radnicima zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (39.793) unutar koje se najveći dio odnosi na djelatnosti bolnica (64,6 %), zatim obrazovanje (35.701) najvećim dijelom osnovno obrazovanje (40,1 %).
Slijede prerađivačka industrija (31.299) te trgovina na veliko i malo (25.569). Navedene četiri djelatnosti čine 53,4 % udjela u ukupnom broju traženih radnika, donosi Danas.hr.
S druge strane, prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba u razdoblju od siječnja do studenog 2024. bio je najveći u prerađivačkoj industriji (12.144), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11.369) te trgovini na veliko i malo (10.949), kažu za Danas.hr iz HZZ-a.
“Iz navedenog se može zaključiti da osim što je po pojedinim djelatnostima prosječan broj nezaposlenih osoba znatno manji od broja traženih radnika, razlike između ponude i potražnje radne snage nastale su i uslijed sezonalnosti zapošljavanja, najviše u sektorima turizma i ugostiteljstva, zatim neusklađenosti vještina i obrazovanja nezaposlenih gdje nezaposleni nemaju potrebne kvalifikacije koje poslodavci traže, lošijih uvjeta rada i visine plaća koje određene djelatnosti čine manje privlačnim za radnike i sl.”, objasnili su.
Općenito kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu, obrazovanju, prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, zatim u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te građevinarstvu. S obzirom na vrlo nisku stopu nezaposlenosti, te predviđeni daljnji rast gospodarstva, slični trendovi se očekuju i u idućoj godini, veliku potražnju za radnicima koju će poslodavci nadomještati stranim radnicima.
“Generalno možemo reći da se 2024. godina nastavila na ranije godine, rekordne po potražnji za radnicima, a s time da smo primijetili blagu stagnaciju ili čak blagi pad potražnje od 2 do 3 posto. Međutim nije to toliko posljedica pada potražnje i broja oglasa u Hrvatskoj, već činjenice da su ranije godine bile doista rekordne kada smo bilježili veliki rast u broju objavljenih oglasa za posao, a ova godina donijela je nekakvu konsolidaciju, tako da smo tako reći na nekom platou “, kazao je nedavno za Danas.hr Alen Mrvac iz odnosa s javnošću portala Moj Posao.
Mrvac kaže da vjeruju da će se isti trendovi nastaviti i u 2025. godini. ” To je zapošljavanje velikog broja stranih radnika zbog deficita domaće radne snage. Svjedoci smo da niti ovaj regionalni bazen više ni može ispuniti sve potrebe domaćih poslodavaca. Vjerujemo da će se nastaviti dodatna fleksibilizacija uvjeta rada, dakle rad od kuće, klizno radno vrijeme, fleksibilno radno vrijeme, to je ono što poslodavci moraju danas ponuditi svojim radnicima ako ih žele zadržati. Prije svega moraju im ponuditi veće plaće. Mi posljednjih nekoliko godina primjećujemo, a i sami radnici, da plaće rastu. Ono što je također raslo i otežalo stvari je naravno inflacija i rast troškova života. S obzirom na najave nekih ekonomskih analitičara inflacija bi trebala usporiti, a plaće bi trebale nastaviti rasti nekim tempom. Stoga mislimo i očekujemo da ćemo moći primijetiti na našim računima pa i u stvarnom životu, da je plaća rasla”, kaže Mrvac.
Mrvac je najavio i oporavak u IT sektoru. “Možemo najaviti i očekujemo da će se IT sektor, globalni, koji je zadnje dvije godine trpio određene udarce, početi oporavljati što će se u konačnici preliti na naš domaći IT sektor. A općenito kada pričamo mislimo da će se nastaviti ova velika potražnja za radnicima”, dodao je.
Minimalna bruto plaća od Nove godine diže na 970 eura . Riječ je o rastu od 130 eura, što je oko 15 posto više nego što je bilo do sada. Ipak, u divljanju cijena, rastu troškova života i dalje će oni s najmanjim plaćama kroati kraj s krajem.
Premijer Andrej Plenković je kazao da će s ovakvim povećanjem od 1. siječnja 2025. minimalna plaća biti na 54 posto prosječne plaće i 63 posto medijalne plaće, što je u potpunosti u skladu s europskom direktivom. HZZ će prva tri mjeseca 2025. nadoknaditi razliku rasta minimalne plaće, rekao je premijer. Za svakog radnika koji trenutačno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći zatražiti kompenzaciju između trenutačnog i budućeg iznosa minimalne plaće, što je ukupno 390 eura po radniku. A najavio je i Plenković kako Vlada namjerava do kraja mandata prosječnu neto plaću povećati na 1600 eura.