Samo dvije prijetnje mogle bi do 2100. godine dovesti do izumiranja ljudske vrste: zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije, uključujući biološko oružje, te nuklearni sukob praćen nuklearnom glađu. Do tog je zaključka došla inicijativa The Lancet Commission on 21st Century Global Threats to Health, koja je sastavila popis 17 najvećih rizika za ljudsko zdravlje u idućih 75 godina.
Autori ističu da je vjerojatnost takvih scenarija i dalje niska, ali bi posljedice bile razorne. U nuklearnom ratu u gornje bi slojeve atmosfere dospjelo dovoljno čestica da zaklone sunčevu svjetlost, a to bi izazvalo glad. Drugi put prema katastrofi vodi preko biološkog oružja koje bi stvorila umjetna inteligencija. „Zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije, uključujući biološko oružje, i nuklearni sukob s nuklearnom glađu nose rizik od izumiranja u sljedećih 75 godina”, stoji u izvješću. U uvodniku koji je časopis Lancet objavio uz izvješće piše da bi šteta takvih razmjera, ako do nje dođe, za čovječanstvo značila apokalipsu.
Kako su mjerili štetu
Stručnjaci su za svaku prijetnju izračunali koliko bi godina dobrog zdravlja ljudi mogli izgubiti zbog bolesti, invaliditeta ili prerane smrti ako se sadašnji trendovi nastave. Poslužili su se mjerom poznatom kao godine života prilagođene invaliditetu (DALY). Za svaki rizik izradili su model najboljeg i najgoreg ishoda.
Nije bilo dovoljno da prijetnja odnosi mnogo zdravih godina. Da bi ušla na popis, morala je imati i moguća rješenja. Autori polaze od toga da se donositelji politika s ovim rizicima mogu uhvatiti u koštac već sada, bilo na globalnoj razini kroz suradnju više država bilo na nacionalnoj, i svojim odlukama stvarno nešto promijeniti.
Petnaest velikih katastrofalnih prijetnji
Preostalih 15 rizika moglo bi ukupno odnijeti više od milijardu DALY-ja, pa ih komisija svrstava u velike katastrofalne prijetnje:
- onečišćenje zraka
- antimikrobna otpornost
- pothranjenost djece
- klimatske promjene
- konvencionalni sukobi
- smanjenje inozemne pomoći
- visoka konzumacija alkohola
- visoki krvni tlak
- nejednakost u prihodima
- niska razina obrazovanja
- prirodno nastale pandemije
- pretilost
- loše mentalno zdravlje
- pušenje
- nezdravo starenje
Stručnjaci upozoravaju da sve te prijetnje djeluju jedna na drugu pa ih treba rješavati zajedno. Ujedno naglašavaju da za svaku od njih postoji realan put djelovanja.
Klima, bogatstvo i pomoć
Ako bi svijet ograničio globalno zatopljenje na oko 1,8 °C, umjesto da dopusti porast od 4,4 °C, moglo bi se spriječiti gubitak 1,89 milijardi godina zdravog života.
Slika se razlikuje ovisno o tome koliko je neka regija bogata. U onima s višim dohotkom prevladavaju nezarazne bolesti poput pretilosti i narušenog mentalnog zdravlja. U siromašnijima zdravlje najviše narušavaju čimbenici poput niske razine obrazovanja.
Niz velikih država donatora, među njima SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, tijekom protekle je godine najavio znatno rezanje sredstava za pomoć. Kad bi se međunarodna zdravstvena pomoć urušila ili drastično smanjila, prije 2100. moglo bi se izgubiti do 1,5 milijardi DALY-ja. Gotovo 70 posto tog gubitka pogodilo bi subsaharsku Afriku, regiju koja i inače najteže podnosi posljedice pothranjenosti djece.
Procjena svake godine
Izvješće potpisuje 35 stručnjaka. Pozvali su političke čelnike da se s rizicima suoče prije nego što prerastu u krize, među ostalim ulaganjem u tehnološke inovacije i jačanjem zdravstvenih sustava. Svoje procjene namjeravaju obnavljati svake godine, kako bi ponovno razmotrili svih 17 prijetnji te uvrstili nove podatke i opasnosti koje se u međuvremenu pojave, navodi tportal.hr.
