Hoće li netko nakon cjepiva dobiti vrućicu, moglo bi ovisiti o bakterijama u njegovim crijevima. Studija objavljena u časopisu Science pokazala je da su ljudi kojima je nakon cijepljenja protiv covida-19 porasla temperatura imali u crijevima više flagelina, proteina od kojeg bakterije grade svoje bičeve.
Cjepiva, prema procjenama, svake godine spase dva do tri milijuna života, a u nekim slučajevima sprečavaju i doživotni invaliditet. Ipak, dio ljudi nakon primanja doze osjeti blaže nuspojave poput bolova u mišićima, umora i vrućice, dok drugi prođu bez ikakvih tegoba. Zašto je tako, istraživači dugo nisu znali.
Uzorci prije i poslije doze
Tim koji je vodila Ruth Ley, voditeljica Odjela za znanost o mikrobiomu na Institutu Max Planck za biologiju u Tübingenu, prikupio je uzorke stolice više od 170 pacijenata. Uzimali su ih prije i nakon što su sudionici primili drugu ili treću dozu cjepiva protiv covida-19.
Usporedba je pokazala da su osobe s povišenom temperaturom nakon cijepljenja često imale sličan crijevni mikrobiom. Oni kod kojih je vrućica bila jača imali su više flagelina od sudionika kojima temperatura nije porasla ili je porasla tek neznatno. U pravilu su imali i izraženiju upalu crijeva.
Flagelin je strukturni protein od kojeg su izgrađene flagele, tanke končaste tvorevine koje strše s površine bakterijske stanice. One se okreću poput propelera i tako guraju stanicu kroz tekućinu. Za imunologe je taj protein zanimljiv jer kod ljudi i drugih sisavaca djeluje kao glavni pokretač urođenog imunosnog sustava.
Prema riječima Ruth Ley, nalazi upućuju na to da su mikrobi povezani s vrućicom bili pokretljiviji, odnosno da su se u tijelu mogli spontano i usklađeno kretati.
Što su pokazali miševi
Kako bi otkrili na koji način flagelin utječe na vrućicu, istraživači su proveli dodatni pokus na genetski modificiranim miševima. Životinje koje su izložili ljudskim bakterijama povezanima s vrućicom reagirale su istovjetno kao ljudi s vrućicom.
Najjača je reakcija bila kod miševa koji mogu prepoznati flagelin. Kod onih bez receptora za taj protein bila je slabija, što upućuje na izravnu vezu između flagelina i imunosnog odgovora.
Kod miševa se u sklopu imunosnog odgovora obično javlja hipotermija, odnosno pad tjelesne temperature, koja ima sličnu ulogu kao vrućica kod ljudi. Ley je istaknula da se jačina reakcija kod ljudi i životinja gotovo poklapala. „Što je vrućica kod ljudi bila veća, temperatura kod miševa više je padala”, rekla je.
Moguća veza s prehranom
Zašto neki ljudi u crijevima imaju više flagelina od drugih, zasad nije poznato. Znanstvenici pretpostavljaju da bi to moglo imati veze s prehranom, jer su sudionici koji su se izjasnili kao vegetarijanci imali nižu razinu tog proteina. Da bi se to pouzdano utvrdilo, potrebna su nova istraživanja.
Ley smatra logičnim pretpostaviti da bi se vrućica ublažila kad bi se uspjela smanjiti pokretljivost bakterija, ali naglašava da to tek treba istražiti. Nada se da bi rezultati s vremenom mogli pomoći u suzbijanju te nuspojave cjepiva, a time i potaknuti veću stopu cijepljenja, navodi tportal.hr.
