Istraživanje provedeno na Medicinskom fakultetu Sveučilišta UC Irvine pokazalo je da obično dijetalno vlakno iz svakodnevnog povrća može promijeniti način na koji tijelo obrađuje šećer iz voća i zaslađenih proizvoda. Riječ je o inulinu, vlaknu koje se prirodno nalazi u luku, češnjaku i artičokama.
Prema rezultatima objavljenima u časopisu Nature Metabolism, inulin djeluje tako da mijenja sastav crijevnih bakterija, a te bakterije potom preuzimaju ulogu svojevrsnog filtra za fruktozu.
Kako bakterije zaustavljaju šećer
Kada čovjek unese fruktozu, prirodni šećer iz voća koji se dodaje i u mnoge prerađene namirnice, crijevne bakterije u tankom crijevu u normalnim okolnostima mogu je razgraditi prije nego što dospije do jetre. Problem nastaje kada u prehrani nema dovoljno vlakana jer tada višak fruktoze „prelijeva” se u jetru, gdje uzrokuje nakupljanje masti i otvara put razvoju masne jetre.
„Otkrili smo da konzumiranje vrste dijetalnih vlakana poznate kao inulin mijenja crijevne bakterije tako da one ‘pojedu’ štetnu fruktozu prije nego što može izazvati oštećenja”, objasnio je dr. Cholsoon Jang, voditelj UCI laboratorija za metabolizam hranjivih tvari i bolesti.
U istraživanju su znanstvenici primijetili da unos inulina ne samo da sprečava daljnje nakupljanje masti, nego kod bakterija koje su se „naučile” koristiti to vlakno dolazi i do preokretanja ranih znakova masne jetre, uz istodobno jačanje prirodnih antioksidansa u organizmu.
Rizik postoji i kod vitkih osoba
Poseban naglasak istraživanja odnosi se na osobe koje nisu pretile, a koje se često doživljavaju kao zdrave bez obzira na prehrambene navike. Znanstvenici su utvrdili da nedostatak vlakana kod takvih osoba također može izazvati stres jetre i inzulinsku rezistenciju, čak i kada vanjski znakovi bolesti izostaju.
Dr. Jang ističe da rezultati pokazuju kako sve kalorije nisu jednake te da vlakna imaju konkretnu zaštitnu ulogu. „Naša studija daje uvid u to kako vlakna štite naše zdravlje od štetnih hranjivih tvari poput fruktoze”, istaknuo je.
Prema personaliziranoj prehrani
Znanstvenici vjeruju da bi ovakva otkrića u budućnosti mogla poslužiti kao temelj za personaliziranu prehranu, prilagođenu sastavu crijevnog mikrobioma svake osobe. „Provjerom koliko dobro nečije crijevne bakterije uklanjaju fruktozu prije nego što je tijelo apsorbira, možemo odabrati pravi prebiotik ili probiotik kako bismo poboljšali zdravlje i smanjili rizik od bolesti”, zaključio je dr. Jang. Istraživanje je provedeno na Sveučilištu UC Irvine, a rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Metabolism, navodi Večernji list.
