Spužvu za posuđe treba mijenjati okvirno barem jednom u nekoliko tjedana, i to bez obzira na to izgleda li još uredno. Tako savjetuje mikrobiologinja dr. Jill Roberts, profesorica na Sveučilištu Južne Floride, koja upozorava da se u tom svakodnevnom kuhinjskom predmetu bakterije mogu razmnožavati gotovo neometano.
Koliko će spužva trajati, ovisi o materijalu od kojeg je napravljena, o tome koliko se često koristi i za što služi. Roberts preporučuje da se u obzir uzmu i upute proizvođača. Kad se spužva počne raspadati, izgubi oblik ili više ne čisti kako bi trebala, nova je svakako potrebna.
Stalno vlažna i puna ostataka hrane
Po riječima mikrobiologinje, spužva mikroorganizmima nudi gotovo idealne uvjete. Upija vodu i suši se vrlo sporo, pa ostaje vlažna gotovo cijelo vrijeme ako je uzimamo u ruke nekoliko puta na dan. U njezinoj se strukturi zadržavaju sitni organski ostaci hrane, kojima se neki mikroorganizmi hrane. Uz to tijekom dana dolazi u dodir sa sudoperom, posuđem, radnim površinama i rukama.
Opasnost je u tome što štetni mikroorganizmi spužvi ne moraju promijeniti ni izgled ni miris. Može izgledati posve normalno, a u sebi nositi velik broj bakterija. Zato nije dobro čekati da zaudara ili se raspadne pa je tek onda baciti.
Kako se bakterije prenose kuhinjom
Bakterije ne nastaju same od sebe, nego na spužvu dospiju kad ona dođe u dodir s kontaminiranom hranom ili površinom. Najveći rizik predstavljaju sokovi sirove piletine i drugog mesa, jaja te druge namirnice koje mogu sadržavati uzročnike bolesti.
Kuhinjom se tako mogu širiti salmonela, listerija, šigela, stafilokoki i neki sojevi bakterije Escherichia coli. Preko onečišćenih ruku, hrane i površina prenosi se i norovirus.
Spužvom kojom ste upravo obrisali površinu na kojoj je stajalo sirovo meso zato nemojte odmah prati tanjure, čaše ili pribor za jelo. Bakterije bi tako lako prešle s jednog mjesta na drugo. Bolje je razdvojiti namjenu: jedna spužva za posuđe, drugi pribor za radnu površinu na kojoj se priprema meso.
Četke se brže suše
U studiji objavljenoj u časopisu Journal of Applied Microbiology istraživači su u korištenim spužvama izbrojili više bakterija nego na četkama za pranje posuđa. Salmonela je s četki koje su se mogle osušiti nestajala brže, a na spužvama se dulje zadržavala. Većina mikroorganizama pronađenih na oba predmeta ipak su bile bakterije koje ne izazivaju bolest.
Prema studiji iz 2022. godine, analizirane četke u prosjeku su sadržavale manje bakterija od spužvi, a salmonela je brže nestajala kad su ostavljene da se osuše. Objašnjenje je jednostavno: četka zadržava manje vode i brže se suši, a mnoge bakterije teško preživljavaju na suhom.
Druga zamjena su kuhinjske krpe, koje se mogu često prati u perilici rublja na odgovarajućem programu.
Mikrobiolozi pritom ne traže da se spužve potpuno izbace iz kuhinje. Mogu se koristiti bez problema ako se pravilno održavaju i redovito mijenjaju, a ne ostavljaju tjednima vlažne pokraj sudopera, kako navodi N1.
