Napad hakera na hladnjake u trgovinama u Francuskoj pokazuje da meta može postati gotovo svaki uređaj spojen na internet, upozorio je Zlatan Morić, voditelj Odjela za kibernetičku sigurnost Sveučilišta Algebra Bernays. Sličan slučaj u Hrvatskoj zasad ne očekuje jer prema njegovoj procjeni domaći rashladni sustavi još nisu toliko automatizirani.
Morić je o napadu govorio u utorak, 13. listopada, u Dnevniku HRT-a, u razgovoru s novinarkom Zrinkom Grancarić. Rekao je da digitalnih usluga svake godine ima više, a s njima raste i broj mogućih meta. Francuski slučaj, dodao je, samo je jedan od mnogih. Ostali napadi nisu tih razmjera pa ne privuku pozornost medija ili uopće ne budu prijavljeni.
Uređaji dostupni s bilo kojeg kraja svijeta
Problem vidi u tome što tvrtke posljednjih 15 do 20 godina na internet spajaju sve više uređaja iz proizvodnje i trgovine kako bi mogle pratiti njihov rad i upravljati njima na daljinu. Kad se uređaj nađe na mreži, načelno mu može pristupiti bilo tko, s bilo kojeg mjesta. Postoje i servisi preko kojih se može doznati koji se uređaji nalaze iza pojedinih IP adresa.
U francuskom slučaju s interneta je bio dostupan industrijski sustav za upravljanje rashladnim uređajima. Netko mu je pristupio i preuzeo kontrolu nad njim, a Morić pretpostavlja da je napadač mogao pogoditi zaporku ili iskoristiti neku ranjivost sustava.
Država, samostalni hakeri ili slučajna meta
Tko stoji iza napada, nije poznato. Morić smatra da bi ga, s obzirom na geopolitičke napetosti, mogle podupirati države neprijateljski nastrojene prema Francuskoj. Jednako su ga tako mogli izvesti hakeri koji djeluju samostalno.
Spomenuo je i takozvane „script kiddies”, napadače bez većeg tehničkog znanja koji se služe alatima pronađenima na internetu i traže ranjive sustave. U tom slučaju napad ne bi bio ciljan. Trgovine bi postale meta slučajno, samo zato što su njihovi sustavi bili vidljivi na internetu, objasnio je Morić.
Propisi obuhvaćaju bitne tvrtke, a ne male dućane
Govoreći o Hrvatskoj, Morić je pohvalio domaći Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i europsku Direktivu NIS2. Ipak je upozorio da se ti propisi odnose na tvrtke koje se smatraju bitnima za nacionalnu sigurnost. Malom dućanu, kaže, vrlo je teško nametnuti visoku razinu sigurnosti, a takve trgovine nemaju ni stručnjake koji bi je mogli uvesti.
Dobavljači kao novi ulaz za napadače
Novi rizik Morić vidi u samim dobavljačima. Kad se uređaj pokvari, tvrtka zove dobavljača, a on se na sustav spoji na daljinu i otkloni kvar. Tu vezu mogao bi zloupotrijebiti i haker. Mogao bi je kompromitirati ili napasti samog dobavljača pa se preko njegove infrastrukture probiti do sustava tvrtke.
Prema Morićevim riječima, uvijek će biti onih koji će takve ranjivosti pokušati iskoristiti za vlastitu korist, bilo da im je cilj aktivizam, politička poruka ili novac, ovisno o hakerskoj skupini. Zato očekuje da će sigurnosni stručnjaci u ovom području biti sve potrebniji, piše tportal.hr.
