edan od najutjecajnijih umova u povijesti čovječanstva, Isaac Newton, svoj je znanstveni rad u 17. stoljeću ispreplitao s dubokim proučavanjem teologije i biblijskih tekstova. Analizirajući zapise iz proročkih knjiga, britanski je fizičar matematičkim izračunima došao do zaključka da preustroj ljudske civilizacije nastupa 2060. godine.
Proučavanje Newtonovih rukopisa vodi Stephen Snobelen, direktor Kanadskog Newtonova projekta, koji ističe kako je znanstvenik Bibliju promatrao kao autentičnu kroniku budućnosti. Newton je vjerovao da su proroci ostavili šifrirane povijesne odrednice koje se mogu dešifrirati preciznom interpretacijom simboličkog jezika.
Sam matematički postupak bio je iznenađujuće jednostavan. Newton je primijenio baznu aritmetiku na specifična vremenska razdoblja navedena u tekstovima, pri čemu izračun nije označavao potpuno uništenje planeta, nego završetak jedne epohe. Prema njegovim bilješkama, razdoblju transformacije prethodit će globalni sukobi i prirodne katastrofe.
U Newtonovoj teološkoj viziji 2060. godina predstavlja početak milenijskog razdoblja mira i obnove. Pozivajući se na starozavjetne zapise proroka Miheja, predvidio je uspostavu poretka u kojem će društva obustaviti vojne sukobe i resurse usmjeriti u opći napredak. Iako su njegovi izračuni proizišli iz religijskog okvira 17. stoljeća, ostaju zabilježeni kao neobičan rukavac u radu čovjeka koji je postavio temelje moderne fizike, piše N1.
