Google nakon 25 godina iz korijena mijenja svoju tražilicu

Google je predstavio najveće promjene od svog osnutka i službeno najavio ulazak u novu eru interneta. Prepoznatljivi poslovni model koji se već 25 godina oslanja na klasični popis plavih poveznica polako odlazi u povijest, a internetsku pretragu preuzimaju pametni sustavi umjetne inteligencije koji će brojne zadatke moći obavljati potpuno samostalno u ime korisnika. Tehnološki div ovim potezom nastoji prilagoditi svoje usluge modernom vremenu i odgovoriti na sve opasniju konkurenciju u Silicijskoj dolini.

Glavni pokretač ovih promjena je Googleov napredni model umjetne inteligencije Gemini, koji u potpunosti mijenja izgled i dimenzije tradicionalne tražilice. Novo polje za pretragu znatno je prošireno i prilagođeno dugim, razgovornim upitima. To znači da se korisnici više ne moraju izražavati isključivo kroz kratke ključne riječi, već Googleu mogu postavljati složena pitanja prirodnim jezikom, baš kao da razgovaraju sa stvarnom osobom.

Najveća novost svakako je uvođenje takozvanih autonomnih agenata unutar tražilice. Korisnici sada mogu kreirati digitalne pomoćnike kojima zadaju dugoročne i složene zadatke, poput neprekidnog praćenja tržišta nekretnina ili iščekivanja novih modnih kolekcija i sportskih izdanja. Jednom kada primi naredbu, Google preuzima posao na sebe, samostalno pretražuje mrežu u pozadini i obavještava korisnika čim se pojave relevantne informacije. Osim toga, tražilica je sada sposobna generirati prilagođene vizuale i mini-aplikacije, poput osobnih fitness planera koji automatski kombiniraju podatke o lokaciji korisnika, vremenskoj prognozi i povezanim računima.

Usporedno s obnovom tražilice, Google je predstavio i Spark, novi način rada unutar asistenta Gemini koji služi za obavljanje ponavljajućih svakodnevnih obveza. Spark može pregledavati e-mail sandučiće, pratiti izvatke s kreditnih kartica i sastavljati sažetke dokumenata. Tehnologija se povezuje s pametnim telefonima i računalima, a iz tvrtke napominju kako ovi agenti ostaju aktivni i nastavljaju izvršavati naredbe čak i kada je prijenosno računalo zakolopljeno, a zaslon mobitela zaključan.

Ovaj radikalan zaokret izravan je odgovor na uspjehe konkurentskih tvrtki kao što su OpenAI i Anthropic, čiji su napredni modeli u proteklom razdoblju preuzeli dio funkcija klasičnih tražilica i privukli velik broj poslovnih korisnika. Iako Gemini danas broji više od 900 milijuna aktivnih korisnika, Google na tržištu plaćenih poslovnih pretplata u Sjedinjenim Državama drži tek manji udio. Kako bi preokrenuo taj omjer i osigurao vodeću poziciju u razvoju umjetne opće inteligencije, krovni koncern Alphabet planira ove godine potrošiti golem proračun od gotovo 190 milijardi dolara na AI infrastrukturu i nove čipove.

Unatoč golemim ulaganjima, iz Googleova razvojnog laboratorija DeepMind priznaju da tehnologija još uvijek nije potpuno bezgrešna. Stručnjaci ističu kako se sustavi trenutno nalaze u specifičnoj, prijelaznoj fazi u kojoj su iznimno moćni, ali im se još uvijek ne može slijepo vjerovati bez ljudskog nadzora jer su kroz vrijeme prilično statični.

Brzi napredak umjetne inteligencije istovremeno izaziva podijeljene reakcije javnosti. Dok tehnološki sektor slavi nove mogućnosti, istraživanja pokazuju da je velik broj ljudi više zabrinut nego uzbuđen zbog širenja umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, najviše zbog straha od gubitka radnih mjesta, pitanja sigurnosti te utjecaja golemih podatkovnih centara na okoliš. Ipak, unatoč izazovima, povratka na staro nema, a inženjeri poručuju kako se novi sustavi moraju nadograđivati gotovo svakodnevno kako ne bi zastarjeli u ovoj nezaustavljivoj tehnološkoj utrci.