Nagli prijelaz iz hladne faze u ekstremno toplo stanje oceana izazvat će snažne poremećaje u globalnoj cirkulaciji zraka već tijekom predstojećeg ljeta. Stručnjaci predviđaju povećanu učestalost olujnih sustava i neuobičajene temperaturne oscilacije koje će izravno utjecati na klimatsku sliku Mediterana.
Nakon višegodišnje dominacije hladne faze La Niña, meteorološki modeli za 2026. godinu potvrđuju dramatičan preokret u tropskom Pacifiku. Podaci europskog centra ECMWF i američke agencije NOAA ukazuju na formiranje fenomena koji bi po svom intenzitetu mogao doseći kategoriju “Super El Niño”. Ovakav razvoj događaja podrazumijeva porast temperature površine mora za više od 2°C iznad prosjeka, što pokreće lančanu reakciju u atmosferi i mijenja putanje mlaznih struja koje diktiraju vrijeme nad Europom.
Prvi vidljivi znakovi ovog globalnog preslagivanja očekuju se već tijekom ljetnih mjeseci. Dok će se dijelovi Sjeverne Amerike suočavati s ekstremnim vrućinama, nad zapadnom i srednjom Europom predviđa se uspostava područja niskog tlaka zraka. Za jadransku obalu, a posebno za zadarsku regiju, to bi moglo značiti nestabilnije ljeto s češćim prodorima vlažnog zraka. Umjesto dugotrajnih i stabilnih anticiklona, vjerojatniji su lokalni grmljavinski procesi i nagle promjene vremena koje bi mogle donijeti olujno nevrijeme specifično za ovo područje.
Dugoročne projekcije sugeriraju da će pravi intenzitet Super El Niña biti vidljiv u drugoj polovici godine, s vrhuncem tijekom zime 2026./2027. Povijesni podaci pokazuju da snažni El Niño događaji u Hrvatskoj često rezultiraju znatno toplijim zimama od prosjeka, ali i povećanom količinom oborina. U Zadru i okolici to se obično manifestira kroz učestale epizode juga i iznadprosječnu vlagu, uz izostanak ekstremno hladnih prodora bure.
Osim promjena u temperaturi, ovakav klimatski scenarij nosi i rizik od ekstremnijih meteoroloških pojava. Pomicanje putanja oluja može dovesti do intenzivnijih oborina u kratkom vremenu, što za priobalne gradove s osjetljivom infrastrukturom često znači opasnost od lokalnih poplava. Iako su ljetne temperature u unutrašnjosti Europe možda niže zbog spomenutog niskog tlaka, Sredozemlje ostaje u zoni gdje se sudaraju hladniji zrak sa sjevera i vrlo toplo more, što je idealan recept za formiranje snažnih mezoskalnih sustava.
Meteorolozi naglašavaju kako je brzina kojom se ovaj prijelaz odvija jedan od ključnih faktora zabrinutosti. Ocean se zagrijava brže nego što su predviđali raniji modeli, što dodatno pojačava neizvjesnost oko preciznog intenziteta oborina i snage vjetrova koji će pratiti ovaj atmosferski reset. Za stanovnike zadarskog područja to znači potrebu za pomnijim praćenjem kratkoročnih prognoza, budući da globalni indeksi jasno pokazuju kako ulazimo u razdoblje velike klimatske nepredvidljivosti.
