Alarmantno izvješće svrstalo Hrvatsku u vrh najugroženijih zemalja, u Zadru godišnje 30 preuranjenih smrti zbog visokih temperatura!

Najnovije izdanje prestižnog znanstvenog časopisa “Lancet Countdown on Health and Climate Change” za 2026. godinu donosi uznemirujuće podatke o zdravstvenoj slici Europe, s posebnim naglaskom na jugoistočni dio kontinenta.

Hrvatska se, prema stopi smrtnosti povezanoj s ekstremnim temperaturama, nalazi u samom vrhu najugroženijih zemalja s prosjekom od 27 preuranjenih smrti na 100.000 stanovnika, što je brojka koja trostruko premašuje europski prosjek.

Iako je Osijek u ovom istraživanju proglašen europskim rekorderom s 41 smrtnim slučajem na 100.000 stanovnika, podaci za Zadar ukazuju na specifične rizike koji pogađaju obalna urbana središta.

Analiza koja obuhvaća više od 800 europskih gradova svrstala je Zadar u skupinu mjesta gdje se godišnje bilježi oko 30 preuranjenih smrti izravno povezanih s “urbanim teretom zdravlja”. Ovaj pojam obuhvaća smrtonosnu kombinaciju toplinskog stresa i zagađenja zraka.

Toplinski otoci i kvaliteta zraka

Zadarska jezgra, karakteristična po gustoj gradnji i manjku zelenih površina, tijekom ljetnih mjeseci funkcionira kao toplinski otok.

U takvim uvjetima temperature noću ne padaju dovoljno nisko da bi se organizam oporavio, što u kombinaciji s povećanom koncentracijom zagađivača iz prometa i turističkih gužvi stvara opasne uvjete za kronične bolesnike.

Znanstvenici ističu kako bi se većina ovih smrtnih slučajeva mogla izbjeći kada bi gradovi prilagodili infrastrukturu preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Povećan rizik od tropskih bolesti

Osim izravnog utjecaja temperature na srčane i respiratorne bolesnike, izvješće Lanceta za 2026. godinu naglašava i sekundarne prijetnje.

Zbog klimatskih promjena, rizik od prijenosa denga groznice u Hrvatskoj porastao je za 300 posto, jer invazivni komarci sada lakše preživljavaju i brže se razmnožavaju u uvjetima produljenih toplih razdoblja.

Ugrožene skupine i potreba za prilagodbom

Stručnjaci upozoravaju da su najranjivija skupina građani stariji od 65 godina, čiji udio u populaciji Zadra i okolice stalno raste. Dok europske metropole poput Beča ulažu milijune u ozelenjivanje i sustave za hlađenje ulica, podaci pokazuju da su hrvatski gradovi na samom početku procesa prilagodbe.

Trenutni tempo rasta temperatura sugerira da će upozorenja na ekstremne vremenske uvjete postati standardni dio svakodnevice, a ne iznimka.

Opasnost toplinskih otoka u Zadru

Zadarska jezgra i noviji kvartovi, karakteristični po gustoj gradnji, tijekom toplinskih valova funkcioniraju kao toplinski otoci. U takvim uvjetima temperature noću ne padaju dovoljno nisko da bi se organizam oporavio, što u kombinaciji s manjkom stabala stvara nepodnošljive uvjete za kronične bolesnike i starije sugrađane.

Znanstvenici ističu kako bi se većina od 30 preuranjenih smrti godišnje mogla izbjeći kada bi se asfalt zamijenio vegetacijom, koja dokazano spušta temperaturu u neposrednoj okolini za nekoliko stupnjeva.