Dok se globalni prosjek temperatura opasno približava novim rekordima, ekstremni vremenski uvjeti postaju svakodnevica na europskom tlu. Analiza podataka potvrđuje da poremećaji u vlažnosti zraka donose razorne poplave tamo gdje su se nekad očekivale stabilne zimske prilike.
Najnoviji izvještaj europske službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) otkriva da je veljača 2026. godine bila peta najtoplija veljača u povijesti mjerenja. S prosječnom temperaturom površinskog zraka od 13,38 °C, ovaj je mjesec bio za 0,61 °C topliji od prosjeka razdoblja 1991.–2020. Iako podaci pokazuju blagi pad u odnosu na ekstremno rekordnu veljaču 2024. godine, stručnjaci upozoravaju da se dugoročni trend zagrijavanja ne zaustavlja.
Ekstremne oborine i hidrološki poremećaji
Europa je tijekom proteklog mjeseca bila podijeljena na zone ekstremne vlage i neuobičajene suše. Veći dio zapadne i središnje Europe, uključujući dijelove Italije i Balkanskog poluotoka, zabilježio je znatno vlažnije uvjete od prosjeka. Obilne padaline uzrokovale su lokalne poplave i značajan porast vodostaja rijeka, što je izravna posljedica toplije atmosfere koja može zadržati više vodene pare.
S druge strane, regije poput sjeverne Skandinavije, dijelova Rusije i jugozapadnog dijela Pirinejskog poluotoka suočile su se s iznadprosječnom sušom, što stvara dodatni pritisak na poljoprivredni sektor i zalihe vode pred nadolazeće proljeće.
Rekordne temperature oceana
Ono što posebno zabrinjava klimatologe je stanje svjetskih oceana. Prosječna temperatura površine mora za veljaču 2026. iznosila je 21,02 °C, što je najviša vrijednost ikada zabilježena za ovaj mjesec. Čak i nakon slabljenja fenomena El Niño, temperature oceana ostaju na neuobičajeno visokim razinama.
“Kontinuitet toplinskih rekorda u oceanima ukazuje na to da klimatski sustav apsorbira ogromne količine energije, što izravno utječe na intenzitet oluja i nepredvidivost vremenskih prilika u Sredozemlju” navodi se u analizi Copernicusa.
Utjecaj na širu regiju
Za područje Jadrana i Hrvatske ovi podaci znače nastavak trenda sve kraćih i toplijih zima. Povećana temperatura mora izravno utječe na formiranje snažnih ciklona koje donose ekstremne količine kiše u kratkom vremenu, što je postalo vidljivo kroz učestale hidrološke ekstreme i probleme s oborinskom odvodnjom u obalnim gradovima.
