Električni romobili spadaju u kategoriju osobnih prijevoznih sredstava koja su definirana izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čije su odredbe stupile na snagu 30. srpnja 2022. godine. U 11 mjeseci 2025. godine na području Republike Hrvatske MUP je zabilježio 619 prometnih nesreća u kojima su sudjelovala osobna prijevozna sredstva (384 u istom razdoblju 2024. godine), što je povećanje od čak 61 posto. U tim prometnim nesrećama sudjelovalo je 719 osoba (417 u istom razdoblju 2024.), piše Revija HAK.
Od ukupnog broja ozlijeđenih osoba, 183 osobe su teško ozlijeđene (114 u istom razdoblju 2024.), 325 osoba je lakše ozlijeđeno (187 u istom razdoblju 2024.), dok su dvije osobe smrtno stradale, kao i u istom razdoblju 2024. godine. U istom razdoblju na području Republike Hrvatske MUP je evidentirao 1224 prometne nesreće u kojima su sudjelovali vozači bicikla (1243 u istom razdoblju 2024.). U tim prometnim nesrećama sudjelovalo je 1286 osoba (1284 u istom razdoblju 2024.). Smrtno je stradalo 15 biciklista (11 u istom razdoblju 2024.), 309 je teško ozlijeđeno (342 u istom razdoblju 2024.), a 652 osobe su lakše ozlijeđene (640 u istom razdoblju 2024.).
Nadalje, u 11 mjeseci 2025. godine evidentirane su ukupno 304 prometne nesreće osobnih prijevoznih sredstava u kojima su sudjelovala djeca i maloljetnici (0 – 17 godina), odnosno 167 nesreća u istom razdoblju 2024. godine. U tim prometnim nesrećama sudjelovalo je 376 osoba u dobi od do 17 godina (193 u istom razdoblju 2024.), od kojih su 92 teško ozlijeđeno (51 u istom razdoblju 2024.), dok ih je 174 lakše ozlijeđeno (80 u istom razdoblju 2024.). Što se tiče prekršaja u 11. mjeseci 2025. godine, zabilježena su ukupno 11.542 prekršaja vozača osobnih prijevoznih sredstava (4487 u istom razdoblju 2024.), od čega je 8259 prekršaja nenošenja zaštitne kacige prilikom upravljanja vozilom, zatim 995 prekršaja iz članka 112. i 565 prekršaja iz članka 113., Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zatim 299 prekršaja upravljanja pod utjecajem alkohola itd. MUP ne vodi evidenciju o vrstama ozljeda, već ih dijeli na lake i teške ozljede, sukladno uvidu u liječničku dokumentaciju.
Prof. prim. dr. sc. Roman Pavić, dr. med. iz Kliničko-bolničkog centra Sestara milosrdnica u Zagrebu, smatra da je električni romobil zbog manjih kotača znatno nestabilniji od bicikla, jer kad ga vozač zakoči u vožnji ima tendenciju pada vozača prema naprijed. Mehanizam ozljede vozača električnih romobila je pad u više od 80 posto slučajeva, a preostali postotak čini sudar s pješakom ili nekim drugim vozilom.
– Uvjerljivo najčešće ozljede prilikom pada s električnih romobila i bicikla su prijelomi palčane kosti (radius) i lakatne kosti (ulna), osobito u području tik iznad ručnog zgloba – kaže prof. prim. dr. sc. Roman Pavić, dr. med.
Ove ozljede sežu čak do 30% ozljeda. Zatim slijede ozljede šake s gotovo 14%, lakta s 13%, ključne kosti s oko 5 %, nadlaktične kosti također s 5%, bedrena kost je ozlijeđena od 3 do 4%, kralježnica 2%, zdjelica 1,5%. Osim toga, ozljede potkoljenice i glave su kod obje vrste vozača također moguće. Zbog manjih kotača i veće nestabilnosti romobila obično slijedi pad u naprijed ili u stranu, dok je kod biciklista ipak bolja kontrola kotača pri vožnji. Ozljede na električnim romobilima i biciklima, prema vrsti prijeloma, statistički su podjednake, zaključuje prof. prim. dr. sc. Roman Pavić, dr. med., i dodaje da su ozljede motociklista puno brutalnije nego kod biciklista i vozača električnih romobila. Problem je što se električni romobili i bicikli kreću pločnikom ili rubom kolnika, a ako već postoji biciklistička staza, ona je uglavnom samo bojom prevučena crta koja je povučena na pola pločnika ili rubom kolnika tako da ista ne priječi sudar s pješacima (pločnik), a rizične su i zbog sudara s automobilom (kolnik). Npr. u Kopenhagenu postoje zasebne biciklističke staze koje su odvojene od ceste i pločnika te se nalaze na različitoj visini od pločnika i kolnika tako da je mogućnost ozljeđivanja vozača el. romobila i bicikala puno manja.
Od svibnja do listopada 2025. zbog ozljeda romobilom hospitalizirani su u KBC-u Split 42 odrasle osobe i 51 dijete. Dr. Vlatko Ledenko, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju KBC-a Split, kaže kako u posljednjih nekoliko mjeseci, pogotovo u ljetnom periodu, bilježe značajan porast hospitalizacija koje su posljedica teških ozljeda prilikom pada s romobila, a riječ je najčešće o djeci koja ih zakonski ne bi ni smjela voziti:
– Uglavnom je riječ o nekoj vrsti moždanog krvarenja, što predstavlja tešku ozljedu s potencijalno trajnim posljedicama poput glavobolje te smetnje koncentracije i pamćenja. Bilo je i slučajeva kod kojih se radilo o prijelomu lubanje ili prijelomu kostiju lica. U najvećem broju slučajeva, pacijenti nisu nosili zaštitnu kacigu.
Izv. prof. dr. sc. prim. Joško Markić, predstojnik Klinike za dječje bolesti, ističe kako je u posljednjih šest mjeseci na splitskoj pedijatriji liječeno 10-ak djece s teškim ozljedama nakon pada s romobila koje su zahtijevale intenzivno liječenje. “Svi su bili muškog spola, u dobi od 12 do 17 godina. Samo je dvoje djece koristilo zaštitnu kacigu”.
Broj ozljeđivanja vozača električnih romobila veći je nego prijašnjih godina s obzirom na više vozača, dok su ozljede biciklista standardne. Prema svjetskim statistikama, broj ozlijeđenih vozača električnih romobila udvostručava se svake godine, što je sukladno broju vozača.
Najčešće ozljede vozača e-romobila su ozljede glave i lica (potresi/trauma mozga, frakture lica) te ozljede gornjih ekstremiteta (podlaktica/zapešće, ramena, ključna kost), a razlog je što se vozači često pokušavaju osloniti rukama pri padu. Također su česte posjekline/ogrebotine i dentalne ozljede. Najčešće ozljede kod biciklista su ozljede ekstremiteta (gornji, ali i donji ekstremitet), prijelomi (ključna kost, distalni radijus/zapešće), ogrebotine i glava. U sudarima s motornim vozilom češće su teže ozljede trupa i donjih ekstremiteta.
Specifični čimbenici mijenjaju rizik: uključivanje motornog vozila, starija dob, vožnja pod utjecajem alkohola i noćni sati povećavaju ozbiljnost nezgoda. Dugoročne posljedice najčešćih ozljeda nastaju nakon prijeloma ključne kosti i zapešća (dugoročno se može razviti posttraumatska artroza, smanjen opseg pokreta, slabost i kronična bol). Većina ljudi s blagim potresom oporavi se unutar nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, dok manji dio ima dugotrajne glavobolje, vrtoglavice, umor, poteškoće s koncentracijom i raspoloženjem (mogu trajati mjesecima ili godinama). Stoga je čak i blaga ozljeda glave relevantna za dugoročno zdravlje. Ako se dogodi dentalni gubitak, problem su estetske posljedice, potreba za rekonstruktivnim zahvatima ili trajnom protetikom, ostaju ožiljci na licu, dok trajna osjetilna oštećenja mogu negativno utjecati na kvalitetu života.
Zanemaruje se upotreba zaštitne kacige, što je jedna od najučinkovitijih preventiva (smanjuje rizik ozbiljnih traumatskih ozljeda mozga i fraktura lubanje/lica). Iako kaciga ne sprečava pad, ona u mnogim slučajevima odlučuje hoće li ozljeda biti blaga ili po život opasna.
Kod vožnje s kacigom energija udarca pri padu ili sudaru raspoređuje se i apsorbira, čime se značajno smanjuje sila koja djeluje na lubanju i mozak. Uz manji rizik potresa mozga i teških traumatskih ozljeda mozga, najvažnije prednosti kacige na glavi su smanjena težina ozljeda lica i čeljusti, brži oporavak i manja šansa za dugotrajne posljedice poput kroničnih glavobolja, problema s koncentracijom ili pamćenjem. U praksi, padovi s kacigom često završavaju bez ozljede glave ili s blagim potresom, dok ostatak tijela (ruke, ramena) preuzima veći dio udara.
Kretanje osobnih prijevoznih sredstava, kao i prekršajne kazne regulirane su odredbama članka 112. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vozači bicikla dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkim trakom u smjeru kretanja, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.
Vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a ako one ne postoje, vozači se mogu kretati po površinama namijenjenima za kretanje pješaka i zonama smirenog prometa, pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva ako se ne kreće biciklističkom stazom ili biciklističkim trakom u smjeru kretanja. Kad ne postoji mogućnost kretanja osobnih prijevoznih sredstava sukladno prethodnim odredbama (navedene površine nisu izgrađene, označene ili se ne mogu koristiti i sl.), osobna prijevozna sredstva mogu se kretati dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je brzina kretanja ograničena na 50 km/h ili manje i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom, krećući se što bliže desnom rubu kolnika. Vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva koji se kreće biciklističkom stazom dužan je prije stupanja na kolnik ceste koju namjerava prijeći, kad biciklistička staza preko kolnika nije označena, zaustaviti bicikl ili osobno prijevozno sredstvo i gurati ga kao pješak preko obilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika ceste.
