Više od 50 000 građana potpisalo je peticiju protiv izgradnje 19 megafarmi i klaonica pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, uz dodatnu farmu u Ivanić gradu. Nakon prosvjeda u Zagrebu, koji je dobio podršku 160 organizacija civilnog društva i na kojem se okupilo više od 5 000 ljudi, poruka je jasna, navode organizatori: „Ovo nije lokalna borba jedne županije. Ovo je nacionalno pitanje i odluka o smjeru u kojem Hrvatska želi ići.” Poručuju da građani ne žele legalizaciju megazla, nego njegovu potpunu zabranu!
Nije svaka investicija razvoj
Dok javnost pokušava zaustaviti 20 poznatih projekata, pojavilo se rješenje za još jedan u Ludbregu u Varaždinskoj županiji, što dodatno učvršćuje bojazan građana da se razmjeri planiranih pogona sustavno umanjuju. Premda investitori obećavaju nova radna mjesta, statističke analize iz zemalja u kojima su slični megakompleksi već izgrađeni pokazuju drukčiju sliku.
„Nije svaka investicija dobra investicija. Ova ne znači razvoj, već tržišni poremećaj i gašenje manjih gospodarstava. Proizvodnja prelazi iz većeg broja proizvođača u ruke nekolicine, uz veću ovisnost o interesima investitora. Ekološka poljoprivreda u cijeloj županiji bila bi uništena. Potencijal turizma također. Obećavaju 3000 radnih mjesta, a grade hotele za radnike. Našim ljudima ne trebaju hoteli. Iskustva iz drugih zemalja jasno pokazuju pad cijena nekretnina uz ovakve pogone i depopulaciju. Jedini koji ostaju živjeti uz taj otrov su oni koji moraju i uvezena radna snaga. Radna mjesta su linijska, nisko plaćena i sve automatiziranija, uz izloženost radnika štetnim tvarima. Želimo li radna mjesta koja truju radnike, stanovništvo i okoliš? Radna mjesta temeljena na devastaciji cijele regije?” pitaju se iz Prijatelja životinja.
Ističu da je intenzivni uzgoj peradi inherentno problematičan jer sustavno narušava dobrobit životinja te, neovisno o tehnologiji, obliku proizvodnje ili razmjeru, generira emisije i otpad koji pridonose onečišćenju zraka, tla i voda.
Drukčija vizija razvoja županije
Istodobno, na stranicama Ministarstva gospodarstva predstavljaju sasvim drukčiji razvojni potencijal Sisačko-moslavačke županije. Naglašavaju očuvan prostor i bogatu tradicijsku baštinu kao temelj razvoja raznih oblika turizma, od kojih se neki već uspješno razvijaju. Posebno navode izvore hipertermalne ljekovite vode, poznate još od rimskog doba, kao snažan potencijal zdravstvenog turizma. Navode da cijelo područje karakteriziraju raznoliki i atraktivni krajobrazi uključujući Park prirode Lonjsko polje s bogatim biljnim i životinjskim svijetom.
„Treba nam održivi razvoj koji čuva prirodu, stanovnike i dugoročno jača lokalnu zajednicu. Ono što se sada nudi su otrovni kompleksi ni kilometar od rijeka, parkova prirode, dječjih vrtića i škola. Intenzivni uzgoj podrazumijeva preplavljujuće zagađenje i uništenje. Goleme količine antibiotika, gnoja, životinjskih ostataka, amonijaka, metana i drugih toksičnih plinova završavaju u tlu, vodi i zraku. Svaka farma zagađuje, megafarme višestruko više. Područja u kojima se izgrade trajno se poistovjećuju s industrijskim uzgojem i klaonicama. Hoće li Sisačko-moslavačka županija, poznata po jabukama, Lonjskom polju i rijeci Kupi, postati regija smrada, nakupina gnoja, klaonica i otrovnih plinova? Možete li zamisliti svoju djecu kako se tamo igraju i odrastaju?” navode iz Prijatelja životinja.
Građani odlučuju o smjeru Hrvatske
Organizatori prosvjeda i peticije poručuju da je ovo trenutak odluke: „Ako danas dopustimo devastirajuće megapogone u Sisačko-moslavačkoj županiji, sutra više nijedan dio Hrvatske neće biti siguran od istog scenarija. Ovakvi pogoni ne smiju biti legalizirani i realizirani! Pozivamo sve građane da potpišu peticiju i pokažu da Hrvatska ne pristaje na podmetnute investicije koje uništavaju prostor, zdravlje i lokalnu ekonomiju. Pridružite nam se i na prosvjedu u Sisku 25. travnja 2026., gdje ćemo ponovno zajedno poručiti da Hrvatska neće postati smetlištem Europe!”
