U ponedjeljak, 9. ožujka 2026. godine u 12:00 sati dr. sc. Tomislav Stojanov, počasni gostujući istraživač, Sveučilište u Nottinghamu, UK, održat će predavanje „Hrvatski, bosanski, crnogorski i srpski iz gledišta njihovih govornika – jezičnosociološke i sociolingvističke sličnosti i razlike” u sklopu manifestacije Dani kroatistike.
Pitanje jezičnoga identiteta jedno je od temeljnih identitetskih pitanja suvremenih društava. Unatoč njegovoj važnosti, istraživanja utemeljena na reprezentativnim uzorcima u Hrvatskoj i susjednim zemljama i dalje su rijetka. Kao referentni izvori podataka uglavnom služe popisi stanovništva ili međunarodna komparativna istraživanja poput European Social Survey (ESS), no takvi su resursi za sociolingvistiku i sociologiju jezika ograničeni jer jezični identitet ne propitkuju dovoljno precizno i tematski usmjereno.
U sklopu projekta SPELLFLICT (2021. – 2023.), provedenoga na Sveučilištu u Nottinghamu, s ciljem proučavanja pravopisne standardizacije u bosanskome, crnogorskome, hrvatskome i srpskome, provedeno je opsežno anketno istraživanje u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Upitnik je imao 168 pitanja i 2000 ispitanika. Uzorak je oblikovan prema pet demografsko-kvotnih kriterija usklađenih s posljednjim dostupnim podatcima popisa stanovništva, čime je osigurana viša razina reprezentativnosti.
U izlaganju će se predstaviti metodološki okvir istraživanja te dio rezultata koji se odnosi na samoprocjene i gledišta ispitanika o vlastitom jezičnom identitetu. Jezični identitet analizirat će se kroz odgovore o purizmu, preskriptivizmu, odnosu prema drugim srednjojužnoslavenskim jezicima te nizu aktualnih pitanja relevantnih za kroatistička i kroatološka, jezičnopolitička, sociolingvistička, sociološka i politološka istraživanja. Posebno će se istaknuti ishodi vezani uz najspornije aktualne točke odnosa hrvatske i srpske jezične politike – status bunjevačkog jezika, pitanje nacionalnoga nasljeđa starije dubrovačke književnosti te nove klasifikacije južnoslavenskih jezika u preporučenim školskim udžbenicima za srpski jezik u Srbiji.
Rezultati ovoga istraživanja donose niz novih uvida u strukturu i dinamiku jezičnih identiteta, za koje dosad nisu postojali sustavni i pouzdani empirijski pokazatelji. Uočene korelacije otvaraju prostor i za teorijska promišljanja, uključujući propitkivanje teza koje je razvio Lewis Coser u svojoj sociološkoj teoriji društvenih sukoba (1956.). Istodobno, hrvatskoj će se akademskoj javnosti predstaviti dosad neobjavljeni segmenti istraživanja koji mogu potaknuti kritičko preispitivanje postojećih jezičnopolitičkih praksi.
Literatura:
Coser, L. (1956.) [pretisnuto 2001] The functions of social conflict. Routledge, London.
Darquennes, J. (2015). Language conflict research: a state of the art. International Journal of the Sociology of Language, 235, pp. 7-32, doi: 10.1515/ijsl-2015-0012
Phillipson, R. (1992). Linguistic imperialism. Oxford University Press
Stojanov, T. (2023). Understanding spelling conflicts in Bosnian, Croatian, Montenegrin, and Serbian: Insights from speakers’ attitudes and beliefs. Lingua, 296, doi: 10.1016/j.lingua.2023.103622
Stojanov, T., 2023. SPELLFLICT survey questionnaire results: https://zenodo.org/record/7848530 (SPSS files); An overview of SPELLFLICT evaluators’ comments: https://zenodo.org/record/7850124; The SPELLFLICT list of questions and options in English translation: https://zenodo.org/record/7849424
Stojanov, T. (u tisku). Stajališta i vjerovanja govornika hrvatskoga jezika o vlastitom jeziku i aktualnim sociolingvističkim pitanjima. U duhu i jeziku živjeti hrvatski : zbornik radova sa skupa Dani Stjepana Babića, Zagreb – Oriovac, 28. – 30. rujna 2023. Zagreb: Školska knjiga
O predavaču:
Dr. sc. Tomislav Stojanov diplomirao je kroatistiku na Filozofskom fakulteta u Zagrebu, gdje je 2015. i doktorirao s temom iz jezične standardologije i jezične politike. Profesionalni put započeo je kao znanstveni novak na Odsjeku za informacijske znanosti istoga fakulteta, potom je radio kao viši stručni suradnik u Institutu za hrvatski jezik, a zatim kao Marie Curie poslijedoktorand na Sveučilištu u Nottinghamu. Nakon završetka poslijedoktorskoga istraživanja 2023. godine, Sveučilište u Nottinghamu dodijelilo mu je afilijaciju počasnoga gostujućeg istraživača. Kao gostujući istraživač boravio je na sveučilištima u Birminghamu, Ljubljani i Nottinghamu te na Institutu za nizozemski jezik u Leidenu, Institutu za njemački jezik u Mannheimu te Frizijskoj akademiji u Leeuwardenu.
Dobitnik je više domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima se ističu Rektorova nagrade Sveučilišta u Zagrebu, te Nagrada „Ivan Filipović“ Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za doprinos radu na Hrvatskom pravopisu. Godine 2023. proglašen je Zaslužnikom Matice hrvatske za promoviranje hrvatske kulture na temelju svoga rada na prijedlogu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. U veljači 2026. imenovan je Istraživačem mjeseca u okviru programa Marie Skłodowska-Curie Europske komisije. Održao je pozvana predavanja na sveučilištima u Zagrebu, Grazu, Beču, Sarajevu i Moskvi. Autor je enciklopedijskoga poglavlja o pravopisnim rječnicima i pravopisima u Elsevierovoj enciklopediji o jeziku i jezikoslovlju.
