Hrvatska se po udjelu aktivnih pušača svrstava među najlošije zemlje u Europi čak i ispred Turske. Unatoč dugogodišnjim kampanjama i upozorenjima stručnjaka, navike se sporo mijenjaju.
Priču donosi RTL Danas.
“Pa 40 godina. Pušenje je dobro ako se drži na primjer 10 cigareta na dan”, kaže Vlado iz Zagreba.
“Zapila jesam, ali to je trajalo dvije sekunde. I smrdio mi je i gušilo me je i nije za mene”, kaže Jasminka iz Zagreba. “Strašno! Strašno! Ja sam pobornik za nepušenje”, kaže Andrea iz Zagreba.
Podaci su zabrinjavajući među oboljelima od raka pluća čak 85 posto su pušači.
Marko Jakopović, specijalist internist, Klinika za plućne bolesti Jordanovac kaže: “Pušenje uzrokuje jako veliki broj bolesti, ne samo plućne bolesti nego i bolesti krvnih žila, srca, mozga i svih ostalih krvnih žila u tijelu. Ono što je isto važno reći jest da dovodi do smanjenja plodnosti i povećanja rizika od dijabetesa”.
Pušenje, dakle, ne utječe samo na pluća – posljedice se osjećaju na gotovo svim organskim sustavima.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), broj korisnika duhana globalno ipak bilježi pad.
Pad broja pušača u svijetu:
- 2000. godine: 1,38 milijardi
- 2026. godine: 1,2 milijarde.
Iako je riječ o pozitivnom trendu, brojka od 1,2 milijarde i dalje je iznimno visoka.
“Ono koliko smo uspjeli smanjiti pušenje na neki se način nadoknađuje zamjenskim proizvodima za duhan – grijanim duhanom, elektroničkim cigaretama, parilicama i slično. Postotak korištenja tih proizvoda raste, dok korištenje klasičnog duhana ipak nešto pada”, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Posebno zabrinjava podatak da mladi počinju pušiti već s 13 godina. Među učenicima čak 44 posto njih barem je jednom probalo e-cigarete.
Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za ovisnosti HZJZ-a kaže: “Jedna od vrlo efikasnih mjera je zabrana konzumacije cigareta u zatvorenim prostorima. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se za pet godina, uz tri mjere – zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, kombinaciju zdravstvenih upozorenja i cjenovnu politiku – mogu postići značajne promjene”.
Liječnici obiteljske medicine upozoravaju kako velik broj njihovih pacijenata i dalje puši. Smatraju da bi lijekovi za odvikavanje od pušenja trebali biti dostupni na teret zdravstvenog osiguranja.
Vjekoslava Amerl Šakić, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine kaže: “U Engleskoj, ako završite u bolnici na operaciji, a pušač ste, dobivat ćete nikotinske flastere kako ne biste došli u krizu. Kod nas toga nema, nego čovjek maltene s infuzijom izlazi zapaliti cigaretu jer mu dolazi tolika žudnja”.
Postoje i programi potpore za prestanak pušenja. Nacionalna info linija za ovisnosti bilježi velik interes građana.
Od početka godine zabilježeno je oko 300 poziva, dok ih je prošle godine bilo više od 1600. Borba protiv pušenja traje – a brojke pokazuju da prostora za napredak još ima mnogo.
