Hrvatska je najviše ovisna o transferima novca koji dolaze od iseljenika.
Prema podacima Eurostata, najviše stope ovisnosti u EU predlani su zabilježene za Hrvatsku (čak 7,2 posto bdp-a), Latviju (3,1) i Luksemburg (2,7). O priljevu novca najmanje su ovisni Irska (0,1 posto bdp-a), Grčka (0,2) i Finska (0,3 posto).
Stope ovisnosti mjere se prikazom udjela priljeva novca u osobnim transferima i naknadama zaposlenicima u odnosu na bdp neke zemlje. Preklani su iseljenici u Hrvatsku transferirali 6,2 milijarde eura, dok su strani radnici iz Hrvatske u druge zemlje poslali 1,82 milijarde.
Kako navodi Eurostat, lani su osobni transferi bili u suficitu za devet zemalja EU jer su njihovi priljevi iz ostatka svijeta premašivali njihove odljeve.
Među tim zemljama, tri su prijavile najveći suficit u odnosu na bdp: Hrvatska čak 2,6 posto bdp-a, Bugarska 1,3 posto, a Portugal 1,2 posto. Nasuprot tome, najveće deficite osobnih transfera bilježe Malta (-2,8 posto bdp-a), Cipar (-0,9), Belgija (-0,6), Grčka, Španjolska i Francuska (-0,5 posto).
Prema podacima HNB-a, u prvih devet mjeseci lani iseljenici su uplatili oko 4,8 milijardi eura, što je rekordna svota. Strani radnici su istodobno iz Hrvatske u svoje države doznačili oko 1,6 milijardi eura.
Najviše novca u Hrvatsku stiglo je iz Njemačke, čak 1,8 milijardi eura. Slijede Irska (pola milijarde), Nizozemska (473 milijuna), Austrija (371) i Slovenija (244 milijuna eura).
Strani su radnici najviše novca u prvih devet mjeseci lani poslali u BiH (327 milijuna eura), Nepal (222 milijuna), Srbiju (181), Filipine (137) i Indiju (115 milijuna eura), otkrivaju podaci Hrvatske narodne banke, donosi Danica.hr.
