Vrlo zanimljivi i važni rezultata istraživanja hrvatskih znanstvenika, među kojima je i rođeni Zadranin Mario Špadina objavljena su u časopisu Scientific Reports, izdavača Springer Nature, a riječ je o istraživanju koje po prvi put detaljno objašnjava što je pokrenulo masovni događaj morske sluzi (mucilage) u sjevernom Jadranu tijekom 2024. — najveći takav na istočnoj obali u više od 20 godina.
Rezultati istraživanja hrvatskih znanstvenika o fenomenu masovne pojave morske sluzi (engl. mucilage) u sjevernom Jadranu objavljen je u uglednom znanstvenom časopisu Scientific Reports, izdavača Springer Nature. Istraživanje su proveli znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (CIM IRB) u suradnji s hrvatskom tehnološkom tvrtkom SeaCras i Algebra Bernays sveučilištem, kombinirajući napredna terenska mjerenja, senzore i analize satelitskih podataka.
Istraživanje je opisalo pojavu intenzivnog cvjetanja mora i morske sluzi tijekom 2024. godine u Istri, kakva u tom obujmu na istočnoj obali Jadrana nije bila zabilježena više od dvadeset godina. U ovom istraživanju znanstvenici su detaljno objasnili zašto je došlo do ovako izraženog događaja, identificirajući ključne meteorološke i oceanografske uvjete koji su mu prethodili, ali i odredili i pratili brojnost i pojavu fitoplanktonskih vrsta koje su sudjelovale u proizvodnji sluzi.
„Ovakvi događaji mogu ozbiljno narušiti morski ekosustav i izravno pogoditi obalne zajednice, od turizma i ribarstva do kvalitete života pa je razumijevanje njihovih uzroka ključno za pravodobno upozoravanje i prilagodbu,“ ističu znanstvenici.
Fenomen koji „izmiče” klasičnom monitoringu
Iako je cvjetanje mora prirodna i sezonalna pojava, promjene okolišnih uvjeta poput porasta temperature mora, smanjene izmjene vodenih masa te povećanog dotoka slatke vode i nutrijenata mogu dovesti do abnormalnih nakupina morske sluzi. Takvi događaji imaju značajan utjecaj na morski ekosustav, ali i na ljudske aktivnosti poput turizma, ribarstva, pomorskog prometa i rekreacije.
Rezultati istraživanja pokazali su da je svaka faza pojave velikih nakupina morske sluzi tijekom 2024. godine bila izravno povezana s iznimno intenzivnim cvjetanjem fitoplanktona koji su imali ključnu ulogu u stvaranju i razvoju morske sluzi, dok je raznolikost vrsta planktona u samim nakupinama tijekom tog razdoblja bila smanjena u odnosu na uobičajene sezonske cvjetove.
Toplina, rijeka Po i tišina vjetra: scenarij koji je pogodovao sluzi
Dodatno, istraživanje je pokazalo da je nastanak morske sluzi bio usko povezan s porastom temperature mora te naglim padovima saliniteta uzrokovanima pojačanim dotokom slatke vode, osobito iz rijeke Po, što je stvorilo okolišne uvjete pogodne za razvoj i nakupljanje sluzi. Same nakupine sluzi, povezane u strukture, varirale su od dugačkih i preko 20 kilometara do lokalno migrirajućih nakupina manjih od svega 20 metara.
Što su vidjeli sateliti i zašto je to važno za rano upozoravanje?
Posebna vrijednost ovog istraživanja leži u kombinaciji različitih tehnologija i frekventnim mjerenjima. Znanstvenici CIM IRB-a koristili su oceanografske plutače ODAS, koje se nalaze oko 4 nautičkih milja od Rovinja, i koje kontinuirano bilježe fizikalne i biološke parametre mora, te napredne protočno-citometrijske (engl. flow-cytometric) analize koje otkrivaju kako se mijenja sastav planktonskih zajednica. Tvrtka SeaCras nadopunila je terenska mjerenja vlastitim AI analizama satelitskih snimaka visoke prostorne rezolucije čime je omogućeno preciznije praćenje prostornog širenja i dinamike događaja.
„Ovakva razina vremenske i prostorne rezolucije omogućila nam je da prvi put u potpunosti povežemo promjene u okolišnim uvjetima s ponašanjem planktonskih zajednica i nastankom morske sluzi. To je ključan iskorak u razumijevanju ovog kompleksnog fenomena“, ističe Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj na IRB-u te dopisna autorica na radu.
„Javno-privatno partnerstvo IRB-a i SeaCrasa postavilo je ne samo nove standarde u operativnoj oceanografiji, nego i mjerljive pokazatelje za našu industriju u turizmu i ribarstvu te, najvažnije, za lokalnu zajednicu i ljude,” rekao je dr. sc. Mario Špadina, izvršni direktor SeaCrasa i autor na radu.
Dobiveni rezultati imaju veliku važnost jer pojava morske sluzi može ozbiljno utjecati na obalne zajednice i gospodarstvo. Guste nakupine sluzi otežavaju ribolov i oštećuju ribarske mreže, smanjuju kvalitetu doživljaja mora za kupače te negativno utječu na percepciju čistoće mora u turističkoj sezoni. Razumijevanje mehanizama koji dovode do ovakvih događaja ključno je za razvoj sustava ranog upozoravanja te prilagodbu budućim posljedicama klimatskih promjena.
Centar za istraživanje mora IRB-a jedan je od vodećih znanstvenih centara u regiji za istraživanje morskih ekosustava, dok je SeaCras hrvatska tvrtka specijalizirana za analizu mora pomoću satelitskih podataka i umjetne inteligencije. Zajedno rade na razvoju naprednih sustava ranog upozoravanja temeljenih na konceptu digitalnog blizanca mora, mapiranju podmorja, ali i primjene u području javnog zdravstva, s ciljem detekcije i praćenja različitih polutanata poput mikroplastike, fekalnog onečišćenja i drugih.
Ovakvim pristupom Republika Hrvatska demonstrira snažne domaće znanstvene i tehnološke kapacitete, te aktivno pomiče granice i postavlja standarde dobre prakse javno-privatnog partnerstva, s potencijalom izvoza visokih tehnologija.
