Ministarstvo zdravstva najavilo je u petak da će 2026. biti godina konkretnih rezultata, velikih ulaganja i snažne reorganizacije rada u zdravstvenom sustavu, posebno istaknuvši digitalizaciju i bolju dostupnost skrbi u svim dijelovima zemlje.
Kako javljaju agencije, hrvatsko se zdravstvo ubrzano modernizira, digitalizira i približava građanima, uz jasan fokus na bolju dostupnost, višu kvalitetu i snažniju zaštitu zdravlja pacijenata, poručuju iz Ministarstva. Digitalna transformacija zdravstvenog sustava nastavlja se kroz povezivanje privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH, te bi se do sredine godine trebao uspostaviti jedinstven i interoperabilan sustav. To će omogućiti bržu razmjenu zdravstvenih podataka, bolju koordinaciju skrbi i veću sigurnost pacijenata, neovisno o tome koriste li zdravstvene usluge u javnom ili privatnom sektoru.
Ministarstvo posebno ističe nastavak najvećeg investicijskog ciklusa Vlade u povijesti hrvatskog zdravstva. Tijekom 2026. godine planirano je projektiranje Nacionalne dječje bolnice, vrijedne 237,5 milijuna eura. Istodobno se nastavlja izgradnja i razvoj novih bolničkih kapaciteta, uključujući KBC Osijek i Opća bolnica Šibenik, dok se u Velikoj Gorici razvija projekt dnevne bolnice s ciljem rasterećenja bolničkog sustava i skraćivanja listi čekanja.
U području primarne zdravstvene zaštite osigurana je puna funkcionalnost 33 mobilne ambulante, čime se zdravstvena skrb dodatno približava stanovnicima udaljenijih i slabije dostupnih područja. Uz to, gotovo 59 milijuna eura ulaže se u opremanje domova zdravlja, s naglaskom na jačanje dijagnostičkih kapaciteta i informatičke infrastrukture.
Posebna pozornost u 2026. godini posvećena je onkološkim pacijentima. U KBC Sestre milosrdnice dovršava se modernizacija sustava radioterapije, uključujući uvođenje pet novih linearnih akceleratora. Time se značajno povećavaju kapaciteti za suvremeno liječenje malignih bolesti, uz kraće vrijeme čekanja i veću preciznost terapije.
Za 2026. Ministarstvo zdravstva najavljuje izmjene i dopune Zakona o lijekovima koje su usmjerene su na povećanje dostupnosti novih, inovativnih terapija, ali i na jačanje regulatorne uloge HALMED-a, uključujući preuzimanje nadležnosti za provjeru kakvoće lijekova te provođenje kliničkih ispitivanja.
Novi Zakon o ljekarništvu trebao bi dodatno ojačati ulogu ljekarnika, osobito u području savjetovanja pacijenata i racionalne primjene lijekova. Paralelno se pripremaju izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s ciljem jasnijeg uređenja zdravstvenih pregleda za strane radnike te jačanja preventivnih mjera i epidemiološkog nadzora u uvjetima povećane mobilnosti stanovništva.
Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti i Zakon o sestrinstvu trebali bi preciznije definirati stručne standarde, kompetencije, obrazovne putove i profesionalne ovlasti, čime se stvaraju preduvjeti za kvalitetniju zdravstvenu skrb, ali i veću profesionalnu sigurnost zdravstvenih radnika.
Hrvatska ujedno ulazi u europski prostor zdravstvenih podataka, čime se otvara mogućnost sigurne, standardizirane i prekogranične razmjene zdravstvenih informacija, uz strogu zaštitu privatnosti pacijenata i usklađivanje s europskim digitalnim standardima.
