OpenAI je predstavio najnoviju verziju svog vodećeg modela, GPT-5.2, no glavna vijest nije u samim tehničkim performansama, već u potvrdi datuma izlaska funkcionalnosti namijenjene isključivo punoljetnim korisnicima. Fidji Simo, direktorica OpenAI-jevog odjela za aplikacije, potvrdila je za Gizmodo da takozvani “način rada za odrasle” stiže u ChatGPT tijekom prvog tromjesečja 2026. godine.
Ovaj potez dio je ispunjenja obećanja izvršnog direktora Sama Altmana, koji je ranije ove godine reagirao na sve glasnije nezadovoljstvo korisnika. Naime, nakon nedavnog pooštravanja sigurnosnih mjera, mnogi su prigovarali da je prethodna verzija, GPT-5, postala pretjerano “sterilna”. Do restrikcija je došlo uslijed ozbiljne zabrinutosti za mentalno zdravlje korisnika, a sve je kulminiralo tužbom roditelja šesnaestogodišnjaka koji je, prema navodima, prije počinjenja samoubojstva od chatbota tražio savjete kako si nauditi.
Kao odgovor na te tragične događaje, OpenAI uvodi nove roditeljske kontrole i radi na jasnijem razdvajanju korisničkog iskustva prema dobi. Ključni izazov trenutno je precizna procjena dobi korisnika. Prema riječima Fidji Simo, sustav još uvijek prolazi fazu testiranja jer kompanija mora biti apsolutno sigurna da može točno prepoznati maloljetnike, a da pritom ne ograničava pristup odraslim osobama “sigurnijoj” verziji servisa.
Iako se termin “adult mode” u javnosti često povezuje s mogućnošću generiranja erotskog sadržaja – što je Altman ranije spominjao kao mogućnost – kasnije je pojašnjeno da je primarni cilj omogućiti odraslim korisnicima veću slobodu u interakciji. To uključuje razvoj prilagođene “osobnosti” chatbota tijekom dužih razgovora, bez stalnih sigurnosnih blokada koje prekidaju tijek misli.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da ova liberalizacija nije bez rizika. Istraživanje objavljeno u Journal of Social and Personal Relationships pokazalo je da odrasle osobe koje stvaraju emocionalne veze s chatbotovima češće doživljavaju povišene razine psihološke nelagode. Dodatna istraživanja sugeriraju da se korisnici s manje stvarnih socijalnih odnosa lakše povjeravaju umjetnoj inteligenciji, a i sam OpenAI je ranije priznao rizik od stvaranja emocionalne ovisnosti o ChatGPT-u.
Predstavljanje ovih mogućnosti kao pitanja osobnog izbora, u trenutku kada su dugoročni psihološki učinci ovakve tehnologije još uvijek nepoznanica, otvara ozbiljna pitanja o granicama između korisničke slobode i odgovornosti tehnoloških divova.
