Hrvatska je EU zemlja koja je najviše ovisna o transferima novca koji dolaze od njezinih iseljenika.
Prema podacima Eurostata, najviše stope ovisnosti u EU protekle su godine zabilježene za Hrvatsku (čak 7,2 posto bdp-a) te Latviju (3,1) i Luksemburg (2,7). O priljevu novca najmanje su ovisni Irska (0,1 posto bdp-a), Grčka (0,2) i Finska (0,3 posto).
Stope ovisnosti mjere se prikazom udjela priljeva novca u osobnim transferima i naknadama zaposlenicima u odnosu na bdp neke zemlje. Lani su iseljenici u Hrvatsku transferirali 6,2 milijarde eura, dok su strani radnici iz Hrvatske u druge zemlje poslali 1,82 milijarde.
Kako navodi Eurostat, prošle godine su osobni transferi bili u suficitu za devet zemalja EU jer su njihovi priljevi iz ostatka svijeta premašivali njihove odljeve. Među tim zemljama, tri su prijavile najveći suficit u odnosu na bdp: Hrvatska čak 2,6 posto bdp-a, Bugarska 1,3 posto, a Portugal 1,2 posto.
Nasuprot tome, najveće deficite osobnih transfera bilježe Malta (-2,8 posto bdp-a), Cipar (-0,9), Belgija (-0,6), Grčka, Španjolska i Francuska (-0,5 posto).
Tijekom prošle godine tokovi novca koje su kućanstva EU rezidenata poslala kućanstvima izvan EU, nazvani osobni transferi, iznosili su 52,1 milijardu eura, što je povećanje od 6 posto u usporedbi s preklani.
Istodobno, priljevi osobnih transfera iz drugih zemalja u kućanstva u EU iznosili su ukupno 14,8 milijardi eura. Negativan saldo, dakle, dosegnuo je 37 milijardi eura, zaključuje Eurostat, donosi Danica.hr.
