Blagdanska potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata obuhvaća troškove tradicionalne prehrane na Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Zbog uvažavanja tradicije i velikih regionalnih razlika košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske. Kako nerijetko nailazimo na nerazumijevanje dijela građana i ekonomskih analitičara, smatramo nužnim dati još nekoliko napomena. Košarica je nastala na temelju prikupljenih podataka o tome kakav je tradicionalni sadržaj blagdanskog stola u pojedinim dijelovima Hrvatske.
Košarice ne govore o tome koliko će pojedina kućanstva potrošiti tijekom blagdanskih dana niti na što će točno trošiti, nego koliko bi potrošila kad bi u potpunosti, dijelom ili tek minimalno (skromno) slijedila blagdansku tradiciju. Tako smo, ovisno o njihovom sadržaju, košarice podijelili na tri: bogatu (potpuna u duhu tradicije), srednju (koja ipak čini ustupke i koristi neke jeftinije sadržaje) i skromnu (za koju i sam naziv upućuje kako zbog niske kupovne moći, jest blagdanska, ali vrlo skromna).
Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica, odojak, janjetina za Božić i/ili Novu Godinu, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti. Stoga je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu istovremeno zadovoljiti i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako veliki broj građana zamijeni skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom – srdelama, šarunom ili manjim trljama. U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe, štuku i soma, zamijeniti šaran, babuška i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu će zamijeniti jeftinija perad – pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso.
Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirat će se jeftinija svinjska lopatica, jeftiniji naresci i salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili, umjesto svega nabrojenoga, samo sarma od jeftinijeg i manje kvalitetnog mljevenog mesa s manje mesa, a više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači, koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima, orasima ili/i drugim finim nadjevima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji će kolač biti nešto skromnijeg sadržaja, možda tek od biskvitnog ili nekog drugog tijesta, nadjeven nešto jeftinijim mljevenim rogačem ili, još jeftinije, marmeladom.
Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se kako će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su, primjerice, normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Svako će kućanstvo „složiti“ košaricu u skladu s tradicijom vlastitog doma, ali prije svega, u skladu sa svojim mogućnostima. Ove košarice mogu poslužiti i kao svojevrsna poruka kako bi u jednom društvu bilo normalno i poželjno da si građani mogu priuštiti poštivati tradiciju blagdanskog stola, što je i dio njihovog identiteta, a ne da se zbog neimaštine čak i te tradicije moraju odricati u većoj ili manjoj mjeri.
Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa i slično, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja (kojih će ove godine zbog osjetnog rasta cijena putovanja, hotelskog smještaja i ugostiteljskih usluga ionako biti manje) i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića, koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.
Neke namirnice, potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima. U košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice koje je uobičajeno tamo kupovati. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene, pogotovo nekoliko dana prije blagdana. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, ali i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina. Uočavamo veće razlike u cijenama na tržnicama, posebice kod svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća. Slične, ali nešto manje razlike primjetne su i u trgovačkim lancima gdje se sve više pojavljuju tzv. bio proizvodi koji su značajno skuplji. I ranijih su godina građani morali napraviti dodatne napore i obići više lokacija kako bi pronašli jeftinije namirnice, ali ove godine, zbog velikog rasta cijena hrane, moraju se još više potruditi, obići puno više lokacija kako bi prošli što povoljnije. Pri tome će često morati raditi ustupke vezano za kvalitetu i zdravu prehranu.
Na temelju opisane metodologije, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2025. godinu iznosit će 626,74 € (prošle godine 540,58 €). Srednja košarica ove godine iznosit će 253,03 € (prošle godine 218,28 €). Srednja košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 140,53 € (prošle godine 121,93 €). Tome treba pridodati i trošak božićnog drvca, za neke prirodno ili umjetno (za sve koji nemaju spremljeno umjetno od ranijih godina) ili čak samo granu koju ponekad mogu dobiti, ali nekad i platiti po par eura.
U usporedbi s prethodnom godinom, primjetan je porast cijena tradicionalne blagdanske košarice za 15,93 %. Srednja košarica bilježi rast od 15,92 %, dok skromna košarica, pri čemu su pažljivo uzete u obzir akcijske cijene i zaključane cijene, također pokazuje rast od 15,26 % u odnosu na prethodnu godinu.
S obzirom na stalni rast cijena, posebice kod prehrambenih proizvoda, nadolazeći blagdani predstavljaju dodatni pritisak na kućne proračune građana. Naime, sve manji broj građana može si priuštiti tradicionalne blagdanske obroke uslijed navedenih ekonomskih pritisaka.
