Dezinficijensi su u doba pandemije bili toliko korišteni da je jedno vrijeme vladala nestašica, a EU sada razmatra da ih trajno zabrani jer ključni sastojak, etanol, može povećati rizik od raka.
Početkom ovog mjeseca zdravstveni dužnosnici EU-a predložili su zabranu ili zamjenu proizvoda za dezinfekciju koji sadrže alkohol zbog zabrinutosti o povećanom riziku od raka i komplikacija u trudnoći.
Dezinficijensi se povlače s polica?
Ako prijedlog bude prihvaćen, ovo bi moglo dovesti do povlačenja sredstava za dezinfekciju ruku, deterdženata i drugih popularnih sredstava za čišćenje koja se često koriste u bolnicama širom EU-a.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovakva odluka mogla imati ogroman utjecaj na bolnice diljem kontinenta, te da su alternative etanolu, poput izopropanola, još otrovnije. Također, korištenje sapuna može biti sporije i oštetiti kožu.
Alexandra Peters sa Sveučilišta u Ženevi i mreže Clean Hospitals izjavila je za Financial Times: ‘Utjecaj na bolnice bio bi ogroman. Infekcije povezane sa zdravstvom ubijaju više ljudi svake godine nego malarija, tuberkuloza i AIDS zajedno.’
Zabrana – za ili protiv?
Komitet Europske agencije za kemikalije (ECHA) sastat će se krajem studenog kako bi odlučio hoće li etanol biti klasificiran kao štetan. Ako stručnjaci ECHA zaključe da je etanol kancerogen, preporučit će njegovu zamjenu.
Međutim, etanol bi i dalje mogao biti odobren za biocidnu uporabu ako se smatra sigurnim u skladu s očekivanim razinama izloženosti ili ako se ne pronađu alternative.
Brojne organizacije već su se usprotivile prijedlogu zabrane, navodeći da nema dovoljno dokaza koji bi podržali tvrdnje o štetnosti etanola. Nicole Vaini, direktorica EU poslova Međunarodne udruge za sapune, deterdžente i proizvode za održavanje, rekla je da ne postoje studije koje se specifično bave etanolom.
Zdravstvene posljedice etanola
Podaci koji su dostupni odnose se uglavnom na utjecaj alkohola na zdravlje kroz konzumaciju alkoholnih pića. Iako etanol može isušiti i iritirati kožu, uzrokovati crvenilo i oticanje, ozbiljne zdravstvene posljedice ovise o nekoliko faktora, uključujući količinu i trajanje izloženosti, kao i kontakt s drugim kemikalijama.
Izloženost etanolu udisanjem može izazvati iritaciju nosa i grla, uzrokujući kašljanje i gušenje, a u visokim razinama može uzrokovati opijenost, no niti jedna studija još nije dokazala dugoročnu štetnost, posebno ako se sredstva pravilno koriste, piše tportal.
