Sve veći broj ljudi diljem svijeta okreće se umjetnoj inteligenciji kako bi pronašli savjete o zdravlju, financijama ili osobnim problemima. Chatbotovi poput ChatGPT-a, Claudea ili Geminija postali su dio svakodnevice – mnogi ih koriste kao sugovornike koji su uvijek dostupni, strpljivi i informirani.
No, iza prijateljskog tona i prirodnog jezika stoje algoritmi koji, upozoravaju stručnjaci, nisu ni liječnici, ni terapeuti, ni financijski savjetnici.
Prema istraživanjima, ljudi se sve češće povjeravaju AI sustavima, tražeći odgovore o emocionalnim problemima, odnosima, zdravlju ili ulaganjima. Neki ih koriste kao virtualne prijatelje, a drugi kao brze izvore informacija.
Međutim, pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju može biti riskantno – i s praktične i s sigurnosne strane.
Opasnost od dijeljenja povjerljivih podataka
Najveći rizik krije se u onome što korisnici otkrivaju tijekom razgovora. Stručnjaci savjetuju da se s chatbotovima nikada ne dijele osobni podaci – poput lozinki, brojeva kreditnih kartica, bankovnih računa, osobnih identifikacijskih brojeva ili zdravstvenih nalaza.
Sve što se pošalje chatbotu može biti pohranjeno, analizirano ili dostupno trećim stranama, pa postoji stvarna opasnost od krađe identiteta ili financijskih prijevara.
AI ne može prepoznati hitne situacije
Korisnici bi također trebali znati da umjetna inteligencija ne reagira u stvarnom vremenu i ne može pomoći u hitnim slučajevima – poput požara, trovanja, prometnih nesreća ili zdravstvenih kriza.
U takvim situacijama, jedini ispravan korak je pozvati službe spašavanja, a ne chatbot.
Nepouzdan izvor za vijesti i tržišne informacije
Iako chatbotovi mogu analizirati velike količine podataka, oni nemaju stalni pristup aktualnim izvorima. Zbog toga ne mogu davati točne informacije o novim vijestima, promjenama na burzi ili kriznim događajima.
Kada je riječ o tržištima, investicijama ili političkim događajima, stručnjaci preporučuju isključivo provjerene novinske izvore.
Zdravstveni i emocionalni savjeti samo informativno
U području zdravstva, chatbotovi mogu ponuditi opće informacije o simptomima ili prehrani, ali ne i postaviti dijagnozu.
Isto vrijedi i za psihološku podršku – razgovori o emocijama, vezama ili osobnim krizama mogu pomoći u razumijevanju situacije, ali ne zamjenjuju kontakt sa stručnom osobom.
Zajednička poruka: oprez i razum
U konačnici, svi stručnjaci slažu se oko jednog: umjetna inteligencija može biti iznimno koristan alat, ali samo ako se koristi odgovorno. Sve što korisnici napišu može u nekom trenutku postati javno dostupno.
Zbog toga vrijedi jednostavno pravilo – ako nešto ne biste rekli nepoznatoj osobi, nemojte to dijeliti ni s chatbotom.
Chatbotovi su brzi, pametni i prilagodljivi, no iza svakog njihovog odgovora stoji – algoritam, a ne empatija.
