Uz zlato, stanovi su jedno od najisplativijih ulaganja, pokazuju to najnoviji podaci Eurostata, jer cijene kvadrata konstantno rastu. Hrvatska nije iznimka u Europi, a među 20 zemalja smo pri vrhu ljestvice onih koje su najviše poskupjele.
Eurostat ima i izračun za posljednjih 15 godina – tako je stanu kupljenom 2010. cijena u Hrvatskoj u prosjeku narasla za oko 60 posto, donosi RTL.
Po zemljama to izgleda ovako: najveći godišnji rast ima Portugal – više od 17 posto. Na drugom mjestu je Bugarska, koja će se od 1. siječnja pridružiti eurozoni, a cijene stanova ondje su u prosjeku rasle 15,5 posto. Vrlo blizu je Mađarska, oko 15 posto, a odmah iza nje Hrvatska – u odnosu na lani, kvadrat stana u Hrvatskoj porastao je za više od 13 posto.
Slijedi nas Španjolska, u kojoj su stanovnici zbog skupoće kvadrata mjesecima prosvjedovali. U godini dana cijene su porasle za gotovo 13 posto.
Na samom dnu ljestvice su Cipar, gdje cijena kvadrata na godišnjoj razini raste 1 posto, zatim Švedska, a onda Francuska. Sve tri zemlje imaju gotovo nezamjetno poskupljenje, a jedina zemlja u kojoj cijene kvadrata padaju je Finska – za 1,3 posto.
Bili smo u jednom stanu u Zagrebu – čeka svog novog vlasnika, a cijena mu iz dana u dan raste.
„Cijena mu je prije godinu i pol dana bila 300 eura manja po kvadratu. Prije tri godine bila je niža za dodatnih 300 eura po kvadratu. Dakle, ranije je ovaj stan bio 2700 eura po kvadratu, a sada je 3700“, objašnjava nam Jelena Ivančić, voditeljica prodaje u agenciji za nekretnine.
Cijene svih nekretnina u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, već nekoliko godina neprekidno rastu. Prošle godine zabilježen je rast od 10 posto u odnosu na godinu ranije, a ove godine cijene su već 13 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.
Iako cijene novogradnje rastu više, cijene starijih stanova prate ih u stopu.
Tako su cijene stanova 2024. rasle 10,1 posto, a ove godine 13,1 posto. Novogradnja je u godinu dana poskupjela 14,3 posto, a starogradnja 12,7 posto – pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku. Naša sugovornica objašnjava razloge tog rasta cijena:
„To je posljedica centralizacije koja je dovela do toga da je sada sve u Zagrebu, zatim porasta cijena svih građevinskih materijala te povećane potražnje kupaca koji aktivno traže nekretnine jer im država vraća pola PDV-a. Kad sve to sagledamo, dolazimo do situacije na tržištu da rast cijena ide i dalje.“
No, cijene ne rastu svuda jednakom dinamikom. U Zagrebu je godišnji rast 13 posto, na Jadranu 16 posto, a cijene nekretnina najviše su rasle na kontinentalnom dijelu, u okolici metropole.
„Prenosi se, na neki način, potražnja iz Zagreba. S provedbom novog GUP-a još će se više prenositi na zagrebačku aglomeraciju i tu će jačati potražnja. I sada, da bismo tu potražnju i oblike investiranja učinili priuštivima, trebali bismo dodatno ulagati u mobilnost – dakle, mobilnost u funkciji priuštivog stanovanja.“
A država to i čini – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je više od dvije tisuće zahtjeva za povrat poreza za kupnju prve nekretnine. Gotovo polovica zahtjeva je odobrena, dio je poslan na dopunu, a oko 40 posto zahtjeva još nije obrađeno. U prosjeku je odobreno oko 8 tisuća eura povrata po obitelji.
Naša sugovornica kaže: „Ne vidim u budućnosti da će cijene sada padati. Možda situacija na Jadranu nije tako optimistična kao kod nas, ali u Zagrebu to još uvijek ne bilježimo.“
A zbog novog GUP-a – možda ni nećemo.
Stručnjak za stambenu politiku Gojko Bežovan komentirao je: „Neminovno će to dovesti do povećanja cijena u novogradnji, pa onda i do povećanih cijena najma – ali i povećanih cijena na sekundarnom tržištu.“
I dok cijene rastu, pitanje dostupnosti stanovanja postaje sve izraženije.
